ANALIZA

Dugovi poslovnih subjekata u padu, ali koncentracija rizika ostaje

Prosječan iznos neizvršenih osnova za plaćanje na razini Hrvatske iznosio je 53,2 tisuće eura, što je 1,4 posto manje nego krajem 2024. godine.

Dugovi poslovnih subjekata u padu, ali koncentracija rizika ostaje
Depositphotos

Na kraju 2025. godine u Hrvatskoj je evidentirano 12.537 poslovnih subjekata s neizvršenim osnovama za plaćanje, a ukupni iznos duga dosegnuo je 667,1 milijun eura, pokazuju podaci Fine. U odnosu na godinu ranije, broj blokiranih subjekata smanjen je za 24, dok je ukupni dug manji za 10,8 milijuna eura, odnosno 1,6 posto.

Najveći dio ukupnih neizvršenih osnova i dalje se odnosi na Primorsko-goransku županiju, na koju otpada 41,6 posto ukupnog duga, odnosno 277,2 milijuna eura. Slijede Grad Zagreb s 148,3 milijuna eura duga, Zagrebačka županija s 41,8 milijuna eura te Splitsko-dalmatinska županija s 35,6 milijuna eura. Na ove četiri županije otpada više od tri četvrtine ukupnog duga poslovnih subjekata u Hrvatskoj.

Prosječan iznos neizvršenih osnova za plaćanje na razini Hrvatske iznosio je 53,2 tisuće eura, što je 1,4 posto manje nego krajem 2024. godine. Najviši prosječni dug bilježe poslovni subjekti u Primorsko-goranskoj županiji, dok su najmanji prosjeci zabilježeni u Međimurskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Promatrano po djelatnostima, najveći dio duga odnosi se na trgovinu na veliko i malo, s gotovo 319 milijuna eura ili 47,8 posto ukupnog iznosa neizvršenih osnova. Slijede ugostiteljstvo i smještaj, građevinarstvo, prerađivačka industrija te stručne i tehničke djelatnosti.

Iako agregatni pokazatelji upućuju na blago poboljšanje, financijski rizici i dalje ostaju snažno koncentrirani u pojedinim regijama i djelatnostima. Struktura zaduženosti pritom se bitno ne mijenja, što upućuje na dugoročne strukturne izazove hrvatskog gospodarstva.