AWS je dosegnuo 150 milijardi dolara annualiziranog prihoda i da vodstvo kompanije rast memorijskih cijena vidi kao dodatni poticaj za seljenje opterećenja u oblak. Amazon istodobno tvrdi da vodi jedan od tri najveća data-center chip biznisa na svijetu, čime poručuje da cloud više nije samo usluga nego i hardverska platforma. To je važan signal za enterprise kupce koji traže izračun ukupnog troška između on-premise i cloud modela. Pritom memory crunch ne djeluje samo kao problem nego i kao novi argument za cloud ekonomiku.
AWS-ova poruka je jasna rast troškova lokalne infrastrukture može ubrzati seljenje radnih tereta u oblak brže nego sama marketinška retorika cloud providera. Kada memorija, pohrana i serveri poskupljuju, mnoga poduzeća ponovno računaju koliko zapravo košta vlastita infrastruktura, osobito za AI radne terete koji se ponašaju nepredvidivo i traže skokovit rast kapaciteta. U takvoj računici cloud može izgledati skuplje na prvi pogled, ali fleksibilnost i dostupnost resursa za mnoge korisnike postaju odlučujuće.
Istodobno, Amazon sve snažnije naglašava vlastiti hardverski identitet. Tvrdnja da kompanija vodi jedan od tri najveća posla s data-center čipovima pokazuje da granica između cloud providera i proizvođača infrastrukture praktički nestaje. To je važna promjena za tržište jer cloud dobavljači više ne konkuriraju samo cijenom usluge, nego i sposobnošću da razviju vlastiti silicij, prilagode mrežni sloj i time kontroliraju trošak i performanse cijelog stacka.
AWS je dosegnuo 150 milijardi dolara godišnjeg prihoda i tvrdi da rast cijena memorije potiče dodatno cloud usvajanje. To dodatno potvrđuje da se cloud i AI više ne mogu odvajati. Podatkovni centar, energija, čipovi, mreža i enterprise potražnja sada funkcioniraju kao jedinstvena industrijska jednadžba. Kada jedan dio ubrza, pritišće sve ostale: raste potražnja za električnom energijom, produžuju se rokovi nabave, skupljaju se uska grla u hlađenju i pojačava pritisak na lokalne regulatore i operatore mreže.
U tom kontekstu cloud ekonomika u eri skupljih komponenti i vlastitog silicija prestaju biti samo tehnička tema. To postaje pitanje tržišnog udjela, brzine isporuke i pregovaračke moći. Veliki igrači koji mogu unaprijed rezervirati kapacitet, razvijati vlastiti silicij ili zaključati ključne dobavljače stječu prednost koja se kasnije teško sustiže. Zato je današnja ulaganja pogrešno čitati samo kao trošak; ona su i alat za obranu buduće pozicije na tržištu.
Za korisnike to znači da odluke o cloudu postaju složenije nego u prethodnom desetljeću. Više nije dovoljno usporediti cijenu virtualnog stroja ili pohrane. Treba razumjeti gdje je kapacitet stvarno dostupan, kako se kreću ograničenja mreže i energije, kakav je odnos dobavljača prema vlastitim čipovima, te koliko je lako preseliti opterećenje kada se pojavi novo usko grlo ili nova komercijalna prilika.
Za europske integratore i pružatelje usluga u javnom oblaku to znači da će korisnici sve češće tražiti detaljne TCO usporedbe i preciznije modele rezervacije kapaciteta. U europskom okruženju to dodatno pojačava raspravu o tehnološkoj suverenosti, lokaciji podataka, domaćoj infrastrukturi i brzini kojom se mogu realizirati novi projekti. Bez bržeg usklađivanja energetike, gradnje i digitalne strategije, dio potražnje završavat će ondje gdje se kapacitet može aktivirati brže.
Sve to znači da se sljedeća faza cloud tržišta neće odlučivati samo u prodajnim timovima i prezentacijama za investitore. Odlučivat će se na gradilištima, u transformatorima, na razini dozvola, u ugovorima za energiju i u dizajnu sustava koji moraju biti istodobno brzi, učinkoviti i dovoljno fleksibilni za AI radne terete koji se mijenjaju iz mjeseca u mjesec.
Na toj osnovi se preoblikuje i konkurencija među cloud providerima. Više nije presudno samo tko ima najveći globalni footprint, nego tko uspijeva povezati infrastrukturu, AI usluge, razvojne alate i specifične industrijske potrebe u ponudu koja se može brzo monetizirati. Upravo zato rast cloud prihoda sada sve jasnije postaje indikator toga tko AI investicije pretvara u stvarni biznis.
AI infrastruktura pritom više nije samo tehnički problem podatkovnog centra. Ona je istodobno pitanje kapitala, energetike, opskrbnog lanca, dostupnosti čipova i sposobnosti da se veliki projekti izgrade dovoljno brzo. Zato svaka vijest o novim kapacitetima, energiji ili custom siliciju odmah ima i tržišnu dimenziju, jer pokazuje tko će prvi moći odgovoriti na rastuću potražnju.
Sve to dodatno pojačava vrijednost hibridnih i multicloud strategija. Kupci koji imaju više operativnih opcija lakše raspoređuju radna opterećenja, smanjuju pritisak kapacitetnih ograničenja i jačaju pregovaračku poziciju prema velikim dobavljačima. U okruženju u kojem su megavati, GPU-ovi i rokovi isporuke postali kritični resursi, fleksibilnost više nije luksuz nego tržišna prednost.
Hrvatski poduzetnici u 2025. godini nastavili su povećavati prihode, zaposlenost i profitabilnost, pri čemu je ukupna slika gospodarstva ostala pozitivna u svim veličinskim skupinama – od mikro do velikih poduzeća. Prema podacima Fine, u Hrvatskoj je poslovalo 166.052 poduzetnika, a sve četiri skupine godinu su zaključile neto dobiti.
Globalna komunikacijska platforma Infobip, ostvarila je suradnju s tvrtkom Floward, vodećom internetskom platformom za dostavu cvijeća i poklona na području Bliskog istoka i Ujedinjenog Kraljevstva, kako bi unaprijedila korisničku podršku primjenom AI agenata na platformi AgentOS.
Oracle je objavio rekordne rezultate za četvrto tromjesečje i cijelu fiskalnu 2026. godinu, prvenstveno zahvaljujući snažnom rastu poslovanja u oblaku. Ukupni prihodi u tromjesečju dosegnuli su 19,2 milijarde dolara, što je porast od 21 posto, dok su prihodi od oblaka narasli 47 posto na 9,9 milijardi dolara.
