Za sreću nam je potrebno malo slobodnog vremena

Za sreću nam je potrebno malo slobodnog vremena

Foto: DepositPhotos

Ugledni ekonomist John Maynard Keynes je 1930. predvidio da će zbog tehnološkog i ekonomskog napretka broj radnih sati u prosjeku “pasti” na samo tri. I to kroz naredne dvije generacije. Ali, napomenuo je da ljudi pritom neće znati kako ispuniti slobodno vrijeme.

Nažalost bio je u krivu. Ili na sreću, ovisi tko kako gleda. Ne samo oko prosječnog radnog vremena već i nemogućnosti ispunjenja slobodnog vremena. Trenutno, bez obzira na izniman napredak i činjenicu da je od 1930. već prošlo četiri generacije, a peta polako odrasta, ljudi rade u najmanju ruku jednako puno kao prije 80 godina i slobodno vrijeme im je luksuz.

Dapače, ne odnosi se to samo na one koji manje zarađuju. Istraživanja pokazuju da što više novca ljudi zarađuju, to manje slobodnog vremena imaju. Odnosno, stav im je da imaju manje slobodnog vremena no što su imali prije stjecanja bogatstva.

Zato se, barem u Sjedinjenim Američkim Državama, bilježi porast broja onih koji su spremni platiti drugima da odrade stvari za njih. Sve kako bi si "kupili" malo više slobodnog vremena. Pritom se misli na košenje trave, čišćenje kuće, odlaske u trgovinu, čuvanje djece... Zanimljivo, takva situacija čini ljude sretnijima.

Stoga, zaključak je da što više slobodnog vremena ljudi "kupe" za sebe, to su sretniji. Jer, čovjek radi da bi si omogućio što bolji život, ali ako ne stigne uživati u njemu, teško da će osjetiti što znači taj "bolji život". Upravo iz tog razloga potrebno je "stati na loptu", omogućiti si slobodno vrijeme, odmoriti dušu i tijelo, kako bi se reklo.

Tako nešto ne mora značiti ljenčarenje, to može biti rad na sebi u nekom drugom smjeru, udaljenom od glavnog posla, glavnog izvora prihoda. Ukoliko ne vjerujete, isprobajte pa sami zaključite ima li sve ovo smisla ili nema te se dalje postavite prema osobnim preferencijama...

Još iz kategorije

Budućnost je servisno orijentirana arhitektura

Budućnost je servisno orijentirana arhitektura

30.11.2021.

Dolazak u dSpace za Venessu Županović je prije svega bio izazov, zbog kojeg je na kraju i ostala raditi kao razvojna softverska inženjerka, a kako sam ističe sve je počelo diplomom sada već davne 2014. godine na Fakultetu Elektrotehnike i Računarstva - smjer računarska znanost.

Razvoj softvera za detaljne simulacije složenih elektromotornih pogona koji su prisutni u električnim automobilima

Razvoj softvera za detaljne simulacije složenih elektromotornih pogona koji su prisutni u električnim automobilima

29.11.2021.

Imali smo prilike razgovarati dr.sc. Tin Bariša koji u tvrtki dSpace radi kao razvojni inženjer softvera unutar Electric Drives (ED) odjela i koji ističe kako korištenjem razvijenih modela te platformi od strane tvrtke dSpace, korisnik ima mogućnost detaljne simulacije složenih elektromotornih pogona koji su prisutni u električnim automobilima, kao i sigurnog testiranja pojedinih komponenata pogona te vlastitih algoritama upravljanja (npr. upravljanje momentom ili brzinom vrtnje motora).

Ljudi koji koriste ovih 7 pravila u razgovorima su imaju visoku emocionalnu inteligenciju

Ljudi koji koriste ovih 7 pravila u razgovorima su imaju visoku emocionalnu inteligenciju

25.11.2021.

Svaki razgovor koji vodimo ima za nas cilj koji njime želimo postići, ali ključnih sedam stavki u njima znaju koristiti samo osobe s visokim stupnjem emocionalne inteligencije, navodi autor Bill Murphy Jr.