Budućnost je servisno orijentirana arhitektura

Budućnost je servisno orijentirana arhitektura

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Dolazak u dSpace za Venessu Županović je prije svega bio izazov, zbog kojeg je na kraju i ostala raditi kao razvojna softverska inženjerka, a kako sam ističe sve je počelo diplomom sada već davne 2014. godine na Fakultetu Elektrotehnike i Računarstva - smjer računarska znanost.

Tijekom svoje karijere inicijalno sam radila na projektima iz domene telekomunikacija da bih se naposljetku sasvim slučajno našla u Automotive industriji, u kojoj sam naposljetku i ostala budući da su me privukli izazovi koje ista nudi, no činjenica je da granica između spomenuta dva sektora kako vrijeme odmiče postaje sve tanja, ističe Županović.

U DSpaceu sam se zaposlila prije dvije godine i to na produktu zvanom Bus Manager koji zapravo predstavlja tool za konfiguraciju komunikacije na sabirnici: CAN, LIN, FlexRay, CAN FD te naravno Ethernet. Trenutno u spomenuti tool dodajemo support za servisno orijentiranu komunikaciju putem Etherneta, pojašnjava dalje.

Zašto je potrebno razmišljati iyvan okvira i zašto baš Ethernet?

Kompleksnost mreža elektroničkih komponenti te količina podataka generirana od strane istih u modernim automobilima je uistinu golema. Rastući zahtjevi za bandwidthom, fleksibilnošću te cost-effectivnessom dovode Automotive industriju do točke gdje je potrebno razmišljati iznad okvira trenutnih mrežnih tehnologija kao što su CAN, LIN, MOST i FlexRay. Infotainment, ADAS, autonomna vožnja, Over the Air update (OTA) - sve su to primjeri aplikacija koje zahtijevaju brz i siguran prijenos podataka zbog čega se upravo Ethernet, kao zrela tehnologija koja je u uporabi više od 40 godina, pokazao kao "best fit". Naravno, stvari u praksi nisu baš tako idealne. Ethernet kao "best effort" protokol se načelno kosi sa striktnim real-time zahtjevima gdje se od komponenata u mreži očekuje vrlo precizno determinističko ponašanje s ciljem zaštite putnika i dobara, stoga primjena i adaptacija postojećih sigurnosnih mehanizama predstavlja ogroman izazov.

Ok, a zašto servisno orijentirana komunikacija?

Ako pogledamo tehnologije kao što su primjerice CAN i LIN ondje se podaci šalju konstantno, tj. pošiljatelja nije briga jesu li podaci koje šalje uistinu potrebni nekom drugom čvoru u mreži što može rezultirati hrpom podataka koji bespotrebno preplavljuju mrežu. Nadalje, kod spomenutih tehnologija HW i SW su strogo međuzavisni tj., komunikacija među ECU-ovima (kontrolnim jedinicama) je definirana statički iz razloga što je pretpostavljeno da SW za svoga životnog vijeka neće biti modificiran, što u današnje vrijeme, naravno, nije primjenjivo. Danas očekujemo da do promjena u mreži može doći u svakom trenutku te da uvijek možemo dodati novu softversku komponentu bez straha hoće li ista biti kompatibilna s već postojećima. Upravo zbog svega navedenog u priču ulazi servisno orijentirana arhitektura. Kod servisno orijentirane arhitekture server šalje podatke samo onda kada za njima uistinu postoji potreba, a problem kompatibilnosti riješen je putem middelware-a - SOME/IP (Service-Oriented Middleware over IP).

A što je SOME/IP (Service-Oriented Middleware over IP)?

SOME/IP -  Scalable Service-Oriented Middleware over IP jest Middleware rješenje koje omogućuje servisno orijentiranu komunikaciju unutar mreže ECU-ova, preciznije, Automotive specific RPC „Remote Procedure Call“ mehanizam s cijelim spektrom funkcionalnosti kao što su primjerice serijalizacija te mogućnost pronalaženja i praćenja funkcionalnih entiteta u mreži koje nazivano servisima.

Koje tehnologije i programske jezike koristimo?

Od programskih jezika, prilikom razvoja, koristimo C# (.Net 4.7.2) te C, a za testiranje Python 3. Kao IDE koristimo Microsoft Visual Studio.

Otvorene pozicije u dSpaceu:

Full Stack Developer

Application Engineer

C# Software Developer

Customer Success

Još iz kategorije

Appleov uredski kompleks vrijedan 5 milijardi dolara nudi važnu lekciju o zadovoljstvu zaposlenika

Appleov uredski kompleks vrijedan 5 milijardi dolara nudi važnu lekciju o zadovoljstvu zaposlenika

10.08.2022.

Steve Jobs imao je san o posebnom Appleovom kompleksu, u kojem će zaposleni moći raditi, živjeti i posvetiti se kompaniji na jedan potpuno drugačiji način. Ideja je bila potaknuti inovativnost, a ostaje za vidjeti hoće li pet milijardi američkih dolara vrijedan Apple Park u tome i uspjeti. No, ono što je uspio jest potvrda da nije potrebno potrošiti bogatstvo da bi zaposleni bili zadovoljni.

Jednakost je povezana s inovacijom i demokratizacijom

Jednakost je povezana s inovacijom i demokratizacijom

26.07.2022.

Nakon dva uspješna izdanja „Škole za ženski leadership u digitalno doba“ održanih u Lisabonu i Nici, Europska leadership akademija ove godine organizirala je Ljetnu školu za ženski leadership u digitalno doba 2022. u Pragu, a jedno od predavanja mladim lidericama održala je i Tamara Tafra, diplomatska savjetnica za kibernetička pitanja, hibridne prijetnje i dezinformacije u Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji.

6 osobina loših lidera

6 osobina loših lidera

04.07.2022.

Što god mislili o pokojnom Steveu Jobsu, nekadašnjem lideru Microsofta Billu Gatesu ili trenutno najbogatijem čovjeku na svijetu Elonu Musku, ne može se negirati njihova sposobnost kreiranja rasta u kompanijama ponajprije zahvaljujući snažnim liderskim osobinama koja posjeduju.