Sasvim je jasno da samo jedno područje znanosti, tehnologije ili industrije danas više ne može pokrenuti i održati inovativni razvoj. Čak i promišljanje o strategijama kako to napraviti, recimo način na koji promišlja Europska unija kroz strategije pametne specijalizacije S3, tehnologiju primarno promatra kao platformu koja, kroz horizontalnu integraciju, povezuje različite industrije i ukazuje na to kako jedna pokreće drugu. Mutidisciplinarnost je postala norma - u smislu povezivanja određenih specijalnosti koje su vertikalno integrirane. No za to ipak moramo imati određena očekivanja: znanost mora biti integirana sa vertikalnom industrijom i ponuditi nova, inovativna, konkurentna rješenja koja se kroz inovativnost povezuju s drugim industrijama: zdravlje s tekstilom, turizam s prometom, zdrava hrana sa osiguranjem i tako - možete smisliti sve nevjerojatne kombinacije koje počinju i završavaju sa "industrija koja nema niti jedan... donedavno osnovni proizvod industrije".
Nije teško reći da kod nas vertikalna industrijska specijalizacija stoji na klimavim nogama. U čemu smo mi to specifično dobri? U čemu smo konkurentni na tržištu EU ili globalnom tržištu? Što je potrebno povezati i iskoristiti kako bi napredovali po pitanjima tehnologije, konkurentnosti, inovativnosti ili po napretku ekonomskog potencijala države i pojedinca uopće?
Po kupovnoj moći, srozali smo se na dno EU - dobro, ipak je još Bugarska iza nas. Ako želimo biti underdog (popularni izraz za ne biti prvi u nečemu, ali željeti to ostvariti) imamo cijeli niz mogućnosti - ne i da planiramo nešto bitno napraviti da bi promijenili pretposljedni status. Još donekle nas izvlači ova rentna ekonomija zvana turizam, ali turizam, barem prema našem shvaćanju istog ne povlači ili ne integrira ostale specijalizacije ili mogućnosti koje bi mogli pokrenuti zato jer je strategija da slavonski kulen, unatoč višoj cijeni, više vrijedi nego cigla salame sumnjive kvalitete koja se narezuje za doručak prosječnim turistima.
Konkurentnost nam nikada nije bila jača strana pa tako nije ni danas. Hrvatska je po zadnjem izvješću Global Competitiveness Index od strane World Economic Foruma (od 138 globalnih ekonomija koje su analizirane) na 74. mjestu - nije da smo nešto napredovali ili pali, zapravo je sasvim svejedno, ali je bitno da se već neko duže vrijeme ne mičemo. U ovom okviru to je kao Brownovo gibanje - sve nešto pokušavamo, ali se zapravo ništa ne događa. No problematično je što je upravo ona nama najznačajnija kategorija, inovativnost, na 103. mjestu, što znači da je cijeli niz zemalja trećeg svijeta daleko ispred nas.
Nema nam druge nego drugačije gledati na resurse koje imamo. Na primjer, podatke - Europska unija pokrenula je cijeli niz aktivnosti i strategija koje skupno naziva "ekonomija podataka - data economy". Podaci su, kažu u EU, toliko vrijedni da su samo u 2015 godini vrijedili 272 milijarde eura, s godišnjim rastom od preko 5%. Naravno, vrijedili su - da li ste ih stvarno i iskoristili, to je već posebno pitanje.
No ostavimo EU - zapitajmo se koliko vrijede podaci u Hrvatskoj? Koliko i koje podatke možemo iskoristiti? Gdje se nalaze i možemo li do njih? Imamo li znanja za iskorištavanje tih podataka i znamo li koje tehnologije možemo koristiti da bi s njima upravljali? Neke od odgovora na ta pitanja možete potražiti na konferenciji Data Science Economy 2017, koja se 28. i 29.06. 2017 održava u Zagrebu, u prostorima HUB385 popularnog inkubatora na Trešnjevci. Očekujte zanimljivu raspravu jer nam na konferenciju dolaze velikani poput Steve Lok-a iz časopisa The Economist, koji će dati odgovore na to kako jedan sasvim analogni časopis s milijunskom nakladom prebaciti u digitalno doba (i povećati prihod 5 puta!). Tu su i razni domaći, regionalni i svjetski stručnjaci kao i tehnološki keynote speaker Dmitry Turchyn iz Microsofta, koji će prezentirati budućnost data sciencea uz uporabu naprednih alata za analizu, primjenu umjetne inteligencije i strojnog učenja. Drug dan konferencije određen je za radionice, gdje možete naučiti kako se koriste tehnologije tvrtki IBM, HPE, Microsoft i slično.
Za kraj bitno je napomenuti da ekosustav inovacija i razvoja, kako smo naglasili, mora biti multidisciplinaran. EVENTA01, tvrtka koja organizira Data Science Economy događanje, radi i na Artificial Intelligence and Robotics, Corporate Innovation and Intrapreneurship, DroneFest, BioEconomy i sličnim događanjima, konferencijama, meetupima i radionicama kojima je za cilj da se povežu svi zainteresirani za bitnije teme od ... manje više bilo čega što možete pročitati u dnevnom tisku ili večernjim vijestima.
