Umjetna inteligencija je među nama

Umjetna inteligencija je među nama

Foto: Dražen Tomić / Tomich Productions

Sve je veći broj informacija, tekstova i radova koji se bave umjetnom inteligencijom. Zadnjih nekoliko godina umjetna inteligencija izašla je iz domene znanstvene fantastike (u kojoj se uobičajeno bojimo iste) i ušla u svakodnevnu uporabu - bilo kroz mobilne uređaje, servise na Internetu ili specifične oblike primjene u raznim industrijama.

Iako ljudi pod pojmom umjetne inteligencine uglavnom očekuju opću umjentnu inteligenciju, gdje imamo inteligenciju s kojom možemo razgovarati o svemu i svačemu, daleko smo od njene pune primjene. Očit je napredak konverzacijskih servisa kao Siri ili Cortana ili Alexa, ali bez obzira što mislili o mogućnostima istih, njihova primjena i inteligencija je vrlo ograničena. Nešto bolje stojimo na primjerima praktične, usmjerene inteligencije gdje servisi pokrivaju jedno određeno, ograničeno područje, ali gdje je i znanje i primjena umjetne inteligencije daleko jača.

Nije to pitanje samo kako razviti umjetnu inteligenciju. Pojavljuju se i druga pitanja: trebamo li ju uopće razvijati? Gdje su granice razvoja umjetne inteligencije? Trebamo li ju kontrolirati i ograničiti njene mogućnosti? Što je s etikom, moralom, odgovornošću i ostalim područjima razumijevanja koje inače očekujemo od ljudi. Na kraju krajeva, kako ju primjeniti?

Na gore navedena pitanja svoje odgovore ponudit će neki od vodećih ljudi iz industrije i akademske zajednice iz svijeta, ali i mnogi koji se bave ovim područjem u Hrvatskoj. Iz Italije nam dolazi Bernardo Magnini, autor 170 znanstvenih članaka iz lingvistike koji će nam predstaviti najnoviji napredak u razvoju chat botovaManos Tsagkias iz 904Labsa upotrebljava AI tehnologiju u pretraživanju, a pričat će o procesu od prikupljanja do pripreme podataka, ali i o konkretnim tehnikama kao što su reinforcement učenje. Mark Torr iz Microsofta govorit će nam o budućnosti masovne upotrebe AI tehnogija u svim sferama poslovanja. Thorsten Gressling dolazi iz Njemačke i dat će nam širi pogled na AI tehnologiju kroz prizmu politike i društva.

Jedna od glavnih ideja ove konferencije je na jednom mjestu okupiti sve koji se bave AI tehnologijama. Tu će biti predstavnici znanstveno-istraživačkih grupa: Jan ŠnajderIvana Podnar Žarko s FER-a, Bojan Jerbić s FSB-a, Markus Schatten, Igor Tomičić, Bogdan Okreša Đurić s FOI-a i Marko Horvat s TZV-a. Što se praktično radi u Hrvatskoj industriji predstavit će nam stručnjaci iz Microsofta, DRAP.ai, Microblinka, Spana, CROZ-a, VIPNeta, Styrije i vHearta. Jurica Cerovec ispričat će što Microblink Research radi na području strojnog i dubokog učenja. Davor Runje će demonstrirati kako se duboko učenje koristi u dijagnostici na primjeru EKG-a u domaćem startupu vHeart. Izazove primjene dubokog učenja unutar Styrije predstavit će nam Marko VelićSandro Skansi iz VIPNeta govorit će o primjeni dubokog učenja u procesuiranju tekstualnih podataka, a Darko Jovišić iz Spana pričat će o automatizaciji radnih mjesta.

Tema umjetne inteligencije ne bi bila zaokružena da se ne pozabavimo i pravnim aspektima, a za to će se pobrinuti istaknuti pravni stručnjak Mladen Vukmir. O poslovno-pravnim izazovima rada na siguronosno osjetljivim podacima predstavit će Hajdi Ćenan iz DRAP-a. Ivan Maglić iz Gartnera vodit će panel o primjeni AI tehnologija u Hrvatskoj, na kojem će pokušati dati pitanje kako trenutno stojimo u odnosu na svijet i koje su mogućnosti rasta u ovom području. Microsoft korporacija veliki je sponzor konferencije, a konferencija se organizira u suradnji tvrtki DRAP.AI te EVENTA01, uz podršku akademskog sektora - FER, FOI, TVZ I FSB su akademski partneri konferencije.

Na sva ova otvorena pitanja ovi vrhunski eksperti pokušati će dati svoje viđenje i podijeliti znanje već ovaj tjedan u Zagrebu na prvoj Artificial Intelligence 2 Future konferenciji koja se održava u Zagrebu, u prostorijama Kraš Auditorijuma, 5. i 6.10. 2017 - sve informacije na web adresi www.ai2future.com.

Još iz kategorije

INOVACIJA …  i kako je odbiti

INOVACIJA … i kako je odbiti

13.07.2018. komentiraj

Ne, ovo nije pogreška u naslovu! Stvarno se mislilo „odbiti“, a ne a „dobiti“! To je tema koju smo u raznim instancama vidjeli u više članaka u ovoj kolumni. Od recentnih katastrofalnih promašaja tipa Kodak („digitalna kamera bi nam uništila postojeći posao!“), do prastarih izjava kojima se odbijala inovacija (''Lord Kelvin, Predsjednik The Royal Society, 1895: ''Nemogući su strojevi za letenje teži od zraka.).

INOVACIJA …  i individualni „case study“

INOVACIJA … i individualni „case study“

03.07.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli da se alternativne izvore financijske i druge potpore inovatorima mora smatrati „nužnim zlom“ jednostavno zato, jer inovaciji nedostaje institucionalna potpora. Tako imamo start-up-ove zato, jer je „golu“ ideju nemoguće prodati. Štoviše, ne može je se niti provesti na način da bi je netko čak i BESPLATNO prihvatio za realizaciju. Svatko tko nešto izmisli, „osuđen“ je i na „egzekuciju“: osnivanje tvrtke, papirologiju zaštite intelektualnog vlasništva, pribavljanje resursa, uspostavu proizvodnje, marketing, te konačno osiguranje tržišnog uspjeha proizvoda nastalog na osnovi inovativne ideje.

INOVACIJA …  i potpora razvoju

INOVACIJA … i potpora razvoju

27.06.2018. komentiraj

Prije prikaza konkretnog slučaja razvoja inovativne ideje potrebno je malo pojasniti kakav je eko-sustav potpora istraživanju i razvoju. Za potrebe financiranja razvoja imamo čak i specijaliziranu banku – EBRD. U ranijoj kolumni INOVACIJA … i poslovni anđeli je prikazano kako je poslovna politika te banke financiranje „samo“ poslovnih poduhvata u visokom stadiju implementacije Na postavljeno pitanje potpore jednoj inovativnoj ideji, za koju je načinjeno istraživanje, prijavljen patent, objavljen preliminarni znanstveni rad i načinjen funkcionirajući prototip, off-record odgovor je bio negativan („To nije područje investiranja za EBRD – daleko prerani stadij razvoja proizvoda. Srdačan pozdrav,...“).