Što EMBA lista Financial Timesa (FT) govori MBA studentima

Što EMBA lista Financial Timesa (FT) govori MBA studentima

EMBA lista Financial Timesa bez sumnje je jedna od najprestižnijih i najvažnijih MBA ljestvica na svijetu. Svake godine vodeće poslovne škole diljem svijeta s nestrpljenjem očekuju objavljivanje rangiranja u studenom. Za njih, cijela stvar je u pisanju popisa – što veći, to bolji.

Međutim, kakve zaključke studenti MBA-a mogu izvući iz najvažnije svjetske MBA ljestvice? Kako mogu protumačiti različite kategorije?

FT EMBA rangiranje temelji se na detaljnom procesu koji temeljito ispituje 16 kriterija, primarno se fokusirajući na plaću i razvoj karijere diplomanata, raznolikost poslovne škole, kao i na istraživanje te društveno odgovorno poslovanje (DOP). Različiti su kriteriji različito ponderirani, a većina podataka (55%) prikupljena je od alumnija. Preostale podatke, većinom kvantitativne podatke o polaznicima, fakultetskom osoblju, programskim sadržajima i istraživačkim aktivnostima (45%) pružaju poslovne škole.

Ali kakve podatke mogu MBA studenti izvući iz pojedinih kategorija te postoje li zanimljivi uvidi koji se mogu dobiti, a dostupni su samo na drugi pogled?

Koje poslovne škole mogu prve ući u FT EMBA rangiranje?

Financial Times za rangiranje uzima u obzir samo poslovne škole koje su akreditirali AACSB ili EQUIS. Nadalje, program mora biti temeljen na kohorti, pri čemu se studenti zajedno upisuju i diplomiraju te moraju imati najmanje 30 diplomanata svake godine.

Financial Times rangira Executive MBA programe prema sljedećim kriterijima:

“Plaća danas” i “povećanje plaće”

Važnost – svaki kriterij po 20%: Prva dva kriterija vezana su uz alumnije, a to su prosječna plaća tri godine nakon diplome i povećanje plaća u odnosu na plaću prije MBA-a. Za povećanje plaća uzimaju se u obzir apsolutni porast i povećanje u odnosu na plaću prije MBA-a. Plaće se pretvaraju u američke dolare.

ČINJENICA: Ovo ponderiranje kriterija vezanih uz plaće koje iznosi 40% od ukupnog postotka rangiranja značajno otežava poslovnim školama iz Europe te Srednje i istočne Europe natjecanje s azijskim poslovnim školama. Na prvi pogled, to ima smisla. No, na drugi pogled, to također znači da se, na primjer, europske škole ne mogu natjecati s povećanjem plaća preko 100% za alumnije kineskih elitnih sveučilišta i zbog toga se suočavaju s ozbiljnim konkurentskim nedostatkom koji je vrlo teško nadoknaditi, čak i s odličnim rezultatima u drugim kategorijama. Dakle, s obzirom na plaću, FT rangiranje daje donekle jednodimenzionalnu sliku jer određeni rang ne označava nužno i kvalitetu programa.

“Napredak u karijeri”

Važnost5%: Napredak u karijeri izračunava se na temelju razine radnog staža i opsega posla koji u kompaniji obave alumniji unutar tri godine nakon diplome u odnosu na vrijeme prije MBA studija.

ČINJENICA: Pogledajte “radno iskustvo”.

“Radno iskustvo”

Važnost – 5%: “Radno iskustvo” odnosi se na relevantno iskustvo u radu alumnija prije EMBA studija, uzimajući u obzir senioritet pozicija koje se obnašaju, broj godina na svakoj poziciji, veličinu kompanije i radno iskustvo u inozemstvu.

ČINJENICA: Polaznici značajno doprinose kvaliteti MBA programa. Što su oni iskusniji, to više koristi imaju njihovi kolege i obrnuto.

“Ostvareni ciljevi”

Važnost – 5%: Ovaj kriterij istražuje u kojoj su mjeri alumniji postigli svoje ciljeve te da li im se ili nije isplatilo završavanje EMBA programa.

ČINJENICA: Visok postotak sugerira da budući MBA studenti mogu očekivati kako će program ispuniti njihova očekivanja.

“Žensko fakultetsko osoblje”, “studentice” i “žene u odboru”

Važnost – 4% za prve dvije kategorije, 1% za treću kategoriju: Postotak ženskog fakultetskog osoblja, studentica i članica u savjetodavnom odboru.

ČINJENICA: Raznolikost je ključni kriterij kad je u pitanju kvaliteta MBA programa. To se ne odnosi samo na polaznike i profesore, već i na sastavljanje savjetodavnog odbora.

“Međunarodni fakultet” i “međunarodni studenti”

Važnost – po 5% za svaki kriterij: Ovi kriteriji ocjenjuju raznolikost profesora i studenata. U tu svrhu izračunava se postotak fakultetskog osoblja i polaznika iz zemlje koja nije zemlja u kojoj se odvija MBA program.

ČINJENICA: Osim u nastavnom i istraživačkom radu, kvaliteta fakultetskog osoblja ogleda se u njihovom praktičnom iskustvu, kao i u međunarodnom iskustvu. Takvo iskustvo omogućuje im da nauče studente o pojedinostima različitih nacionalnih i međunarodnih tržišta. Isto se odnosi i na sastavljanje klase: polaznici doprinose programu kroz široki spektar profesionalnog i osobnog iskustva u različitim industrijama, funkcijama i kulturama. Za kvalitetu programa to je jednako važno kao i iskustvo fakultetskog osoblja. Što su oba postotka veća, veće su šanse da naučite nešto novo.

“Međunarodni odbor”

Važnost – 2%: Postotak članova savjetodavnog odbora čije se državljanstvo razlikuje od države u kojoj se nudi MBA program.

ČINJENICA: Odbor je od ogromne važnosti jer nudi ključne savjete u izradi programa. Savjetodavni odbor koji čine članovi s bogatim međunarodnim iskustvom doprinosi kreiranju programa koji odgovara izazovima globaliziranog i digitaliziranog svijeta.

“Iskustvo u međunarodnom predavanju”

Važnost – 5%: Ovaj se kriterij odnosi na postotak nastave u predavaonici koja se izvodi izvan zemlje u kojoj se poslovna škola nalazi.

ČINJENICA: Visok postotak upućuje na to da će studenti steći veliko međunarodno iskustvo tijekom studija – bilo sudjelovanjem na međunarodnim studentskim putovanjima ili pohađanjem predavanja u nekoj od partnerskih institucija poslovne škole u inozemstvu. Općenito, takvi se moduli sastoje od specifičnih predavanja na lokalnim partnerskim sveučilištima i posjeta tvrtkama, što polaznicima omogućuje da pobliže upoznaju kompanije izravno u njihovim prostorijama i razgovaraju s najvišim menadžerima o svojim iskustvima.

“Jezici”

Važnost - 1%: Broj jezika potrebnih za diplomiranje.

ČINJENICA: Za većinu programa navedenih u FT EMBA ljestvici jezični zahtjevi potrebni za diplomiranje obuhvaćaju jedan jezik. Obično je taj jezik engleski. Neki programi zahtijevaju dva jezika ili označavaju zvjezdicom u opisu svog programa kako isti nije u cijelosti dostupan na engleskom jeziku.

“Fakultetsko osoblje s doktoratima” i “FT istraživački čin”

Važnost – po 5%, odnosno 10% oba: Oba kriterija pokazuju kvalitetu istraživanja provedenog u poslovnoj školi. Uz postotak fakultetskog osoblja koji imaju doktorate, FT pobliže proučava broj radova koje je objavilo fakultetsko osoblje u poslovnom školi u 50 najznačajnijih međunarodnih časopisa. Taj se broj onda procjenjuje prema veličini fakultetskog osoblja.

ČINJENICA: Izvrsnost u istraživanju izravno koristi studentima poslovne škole: ne samo da fakultetsko osoblje može u svoja predavanju uključiti najnovija otkrića, oni su i stručnjaci koji te nalaze prezentiraju na način prikladan za studente, omogućavajući im da teorijsko znanje lagano pretoče u praksu. To znači da što je veća kvaliteta istraživanja, to su sadržaji ažurniji.

“CSR ili DOP rang”

Važnost – 3%: 2018. godine dodan je novi kriterij za rangiranje FT EMBA ljestvice - društvena odgovornost poduzeća (DOP).Ovdje FT uzima u obzir razmjer temeljnih predavanja posvećenih DOP-u, etici, kao i društvenim i ekološkim pitanjima.

ČINJENICA: Godinama se MBA programi kritiziraju zbog njihove usmjerenosti na činjenice i znanja te da nisu uspjeli obučiti menadžere vještinama potrebnim za odgovorno vodstvo, svjesni utjecaja svojeg djelovanja. Što je viši rang MBA programa u ovoj kategoriji, to kurikulum više uključuje teme kao što su etika, održivost i odgovorno vodstvo.

 

Barbara Stöttinger, dekanica WU Exective Academy

Još iz kategorije

DESET GODINA DO PONOĆI: Četiri hitne globalne krize i njihova strateška rješenja

DESET GODINA DO PONOĆI: Četiri hitne globalne krize i njihova strateška rješenja

03.07.2020. komentiraj

Svijet ima 10 godina za riješiti svoje hitne izazove ili će biti prekasno. U svojoj novoj knjizi „DESET GODINA DO PONOĆI: Četiri hitne globalne krize i njihova strateška rješenja (4. kolovoza 2020.; Berret-Koehler), Blair Sheppard objašnjava zašto je taj vremenski okvir tako presudan, koji su najhitniji izazovi i ključni elementi rješenja.

Koronavirus kriza: regija CEE u padu

Koronavirus kriza: regija CEE u padu

25.06.2020. komentiraj

Kako funkcioniraju tržišta Srednje Europe? Poslovni stručnjak Andreas Schwabe, viši ekonomist u Raiffeisen Bank International AG (RBI) i diplomant MBA programa Global Executive na poslovnoj školi WU Executive Academy, analizirao je utjecaj koronavirus krize na regiju CEE s posebnim fokusom na ekonomije Hrvatske, Rusije, Rumunjske i Bugarske.

Kako odabrati pravi printer za kućni ured

Kako odabrati pravi printer za kućni ured

24.06.2020. komentiraj

Rad na daljinu postao je potreba kao nikad prije u trenucima pandemije koronavirusa pa su se zaposlenici morali prilagođavati, što je podrazumijevalo nabavku ključnih “alata” za kvalitetan rad. A jedan od njih za neke je svakako printer.