Što EMBA lista Financial Timesa (FT) govori MBA studentima

Što EMBA lista Financial Timesa (FT) govori MBA studentima

EMBA lista Financial Timesa bez sumnje je jedna od najprestižnijih i najvažnijih MBA ljestvica na svijetu. Svake godine vodeće poslovne škole diljem svijeta s nestrpljenjem očekuju objavljivanje rangiranja u studenom. Za njih, cijela stvar je u pisanju popisa – što veći, to bolji.

Međutim, kakve zaključke studenti MBA-a mogu izvući iz najvažnije svjetske MBA ljestvice? Kako mogu protumačiti različite kategorije?

FT EMBA rangiranje temelji se na detaljnom procesu koji temeljito ispituje 16 kriterija, primarno se fokusirajući na plaću i razvoj karijere diplomanata, raznolikost poslovne škole, kao i na istraživanje te društveno odgovorno poslovanje (DOP). Različiti su kriteriji različito ponderirani, a većina podataka (55%) prikupljena je od alumnija. Preostale podatke, većinom kvantitativne podatke o polaznicima, fakultetskom osoblju, programskim sadržajima i istraživačkim aktivnostima (45%) pružaju poslovne škole.

Ali kakve podatke mogu MBA studenti izvući iz pojedinih kategorija te postoje li zanimljivi uvidi koji se mogu dobiti, a dostupni su samo na drugi pogled?

Koje poslovne škole mogu prve ući u FT EMBA rangiranje?

Financial Times za rangiranje uzima u obzir samo poslovne škole koje su akreditirali AACSB ili EQUIS. Nadalje, program mora biti temeljen na kohorti, pri čemu se studenti zajedno upisuju i diplomiraju te moraju imati najmanje 30 diplomanata svake godine.

Financial Times rangira Executive MBA programe prema sljedećim kriterijima:

“Plaća danas” i “povećanje plaće”

Važnost – svaki kriterij po 20%: Prva dva kriterija vezana su uz alumnije, a to su prosječna plaća tri godine nakon diplome i povećanje plaća u odnosu na plaću prije MBA-a. Za povećanje plaća uzimaju se u obzir apsolutni porast i povećanje u odnosu na plaću prije MBA-a. Plaće se pretvaraju u američke dolare.

ČINJENICA: Ovo ponderiranje kriterija vezanih uz plaće koje iznosi 40% od ukupnog postotka rangiranja značajno otežava poslovnim školama iz Europe te Srednje i istočne Europe natjecanje s azijskim poslovnim školama. Na prvi pogled, to ima smisla. No, na drugi pogled, to također znači da se, na primjer, europske škole ne mogu natjecati s povećanjem plaća preko 100% za alumnije kineskih elitnih sveučilišta i zbog toga se suočavaju s ozbiljnim konkurentskim nedostatkom koji je vrlo teško nadoknaditi, čak i s odličnim rezultatima u drugim kategorijama. Dakle, s obzirom na plaću, FT rangiranje daje donekle jednodimenzionalnu sliku jer određeni rang ne označava nužno i kvalitetu programa.

“Napredak u karijeri”

Važnost5%: Napredak u karijeri izračunava se na temelju razine radnog staža i opsega posla koji u kompaniji obave alumniji unutar tri godine nakon diplome u odnosu na vrijeme prije MBA studija.

ČINJENICA: Pogledajte “radno iskustvo”.

“Radno iskustvo”

Važnost – 5%: “Radno iskustvo” odnosi se na relevantno iskustvo u radu alumnija prije EMBA studija, uzimajući u obzir senioritet pozicija koje se obnašaju, broj godina na svakoj poziciji, veličinu kompanije i radno iskustvo u inozemstvu.

ČINJENICA: Polaznici značajno doprinose kvaliteti MBA programa. Što su oni iskusniji, to više koristi imaju njihovi kolege i obrnuto.

“Ostvareni ciljevi”

Važnost – 5%: Ovaj kriterij istražuje u kojoj su mjeri alumniji postigli svoje ciljeve te da li im se ili nije isplatilo završavanje EMBA programa.

ČINJENICA: Visok postotak sugerira da budući MBA studenti mogu očekivati kako će program ispuniti njihova očekivanja.

“Žensko fakultetsko osoblje”, “studentice” i “žene u odboru”

Važnost – 4% za prve dvije kategorije, 1% za treću kategoriju: Postotak ženskog fakultetskog osoblja, studentica i članica u savjetodavnom odboru.

ČINJENICA: Raznolikost je ključni kriterij kad je u pitanju kvaliteta MBA programa. To se ne odnosi samo na polaznike i profesore, već i na sastavljanje savjetodavnog odbora.

“Međunarodni fakultet” i “međunarodni studenti”

Važnost – po 5% za svaki kriterij: Ovi kriteriji ocjenjuju raznolikost profesora i studenata. U tu svrhu izračunava se postotak fakultetskog osoblja i polaznika iz zemlje koja nije zemlja u kojoj se odvija MBA program.

ČINJENICA: Osim u nastavnom i istraživačkom radu, kvaliteta fakultetskog osoblja ogleda se u njihovom praktičnom iskustvu, kao i u međunarodnom iskustvu. Takvo iskustvo omogućuje im da nauče studente o pojedinostima različitih nacionalnih i međunarodnih tržišta. Isto se odnosi i na sastavljanje klase: polaznici doprinose programu kroz široki spektar profesionalnog i osobnog iskustva u različitim industrijama, funkcijama i kulturama. Za kvalitetu programa to je jednako važno kao i iskustvo fakultetskog osoblja. Što su oba postotka veća, veće su šanse da naučite nešto novo.

“Međunarodni odbor”

Važnost – 2%: Postotak članova savjetodavnog odbora čije se državljanstvo razlikuje od države u kojoj se nudi MBA program.

ČINJENICA: Odbor je od ogromne važnosti jer nudi ključne savjete u izradi programa. Savjetodavni odbor koji čine članovi s bogatim međunarodnim iskustvom doprinosi kreiranju programa koji odgovara izazovima globaliziranog i digitaliziranog svijeta.

“Iskustvo u međunarodnom predavanju”

Važnost – 5%: Ovaj se kriterij odnosi na postotak nastave u predavaonici koja se izvodi izvan zemlje u kojoj se poslovna škola nalazi.

ČINJENICA: Visok postotak upućuje na to da će studenti steći veliko međunarodno iskustvo tijekom studija – bilo sudjelovanjem na međunarodnim studentskim putovanjima ili pohađanjem predavanja u nekoj od partnerskih institucija poslovne škole u inozemstvu. Općenito, takvi se moduli sastoje od specifičnih predavanja na lokalnim partnerskim sveučilištima i posjeta tvrtkama, što polaznicima omogućuje da pobliže upoznaju kompanije izravno u njihovim prostorijama i razgovaraju s najvišim menadžerima o svojim iskustvima.

“Jezici”

Važnost - 1%: Broj jezika potrebnih za diplomiranje.

ČINJENICA: Za većinu programa navedenih u FT EMBA ljestvici jezični zahtjevi potrebni za diplomiranje obuhvaćaju jedan jezik. Obično je taj jezik engleski. Neki programi zahtijevaju dva jezika ili označavaju zvjezdicom u opisu svog programa kako isti nije u cijelosti dostupan na engleskom jeziku.

“Fakultetsko osoblje s doktoratima” i “FT istraživački čin”

Važnost – po 5%, odnosno 10% oba: Oba kriterija pokazuju kvalitetu istraživanja provedenog u poslovnoj školi. Uz postotak fakultetskog osoblja koji imaju doktorate, FT pobliže proučava broj radova koje je objavilo fakultetsko osoblje u poslovnom školi u 50 najznačajnijih međunarodnih časopisa. Taj se broj onda procjenjuje prema veličini fakultetskog osoblja.

ČINJENICA: Izvrsnost u istraživanju izravno koristi studentima poslovne škole: ne samo da fakultetsko osoblje može u svoja predavanju uključiti najnovija otkrića, oni su i stručnjaci koji te nalaze prezentiraju na način prikladan za studente, omogućavajući im da teorijsko znanje lagano pretoče u praksu. To znači da što je veća kvaliteta istraživanja, to su sadržaji ažurniji.

“CSR ili DOP rang”

Važnost – 3%: 2018. godine dodan je novi kriterij za rangiranje FT EMBA ljestvice - društvena odgovornost poduzeća (DOP).Ovdje FT uzima u obzir razmjer temeljnih predavanja posvećenih DOP-u, etici, kao i društvenim i ekološkim pitanjima.

ČINJENICA: Godinama se MBA programi kritiziraju zbog njihove usmjerenosti na činjenice i znanja te da nisu uspjeli obučiti menadžere vještinama potrebnim za odgovorno vodstvo, svjesni utjecaja svojeg djelovanja. Što je viši rang MBA programa u ovoj kategoriji, to kurikulum više uključuje teme kao što su etika, održivost i odgovorno vodstvo.

 

Barbara Stöttinger, dekanica WU Exective Academy

Još iz kategorije

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

30.03.2020. komentiraj

Pandemija koronavirusa natjerala je oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta na izolaciju, što znači da oni koji mogu, obavljaju posao iz svojih domova, na daljinu. A tako nešto iziskuje prilagodbu u svakom smislu, među kojima je i ona vezana uz komunikaciju.

Kako vam content marketing može pomoći u poslovanju?

Kako vam content marketing može pomoći u poslovanju?

25.03.2020. komentiraj

Content marketing je marketinška tehnika kojoj je u fokusu stvaranje i promoviranje relevantnog sadržaja koji će privući ciljanu publiku, zadržati je i na koncu potaknuti na konverziju.

Inovacija kao pouka korona virusa: idemo WEB 2.0!

Inovacija kao pouka korona virusa: idemo WEB 2.0!

20.03.2020. komentiraj

Mnogi će se zapitati, kakva je veza koronavirusa i WEB 2.0!? Sa stanovišta socijalne inovacije, mislim da je usmjerenost na WEB 2.0 najvažnije što možemo naučiti iz lekcije zvane „koronavirus“. Naravno da toga još nismo svjesni, pa zato ovdje želim eksplicirati „lessons learned“. Te lekcije nisu (samo) epidemiološke, one su društvene. Novosti su možda slučajne, pa je upitno koliko su inovativne, no ako ih postanemo svjesni, možda neke slučajne pojavu možemo pretvoriti u inovativne ideje velikog potencijala.