Različito obrazovanje, isto tržište rada

Različito obrazovanje, isto tržište rada

Mnogi ne znaju da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoje dvije vrste ustanova – fakulteti i visoke škole. Obje vrste ustanova, prema svojim nastavnim programima, imaju dodiplomske i diplomske studije, te se u obje vrste ustanova ističe ista, viša odnosno visoka, stručna sprema. Ono što je bitna razlika, je da su fakulteti znanstvene obrazovne institucije, a visoke škole su stručne obrazovne institucije.

Konkretno, titula koju će student steći ako završi dodiplomski studij na primjerice Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu je sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer računarstva, a ako završi diplomski studij dobiva titulu magistar inženjer računarstva. S druge strane, student koji završi dodiplomski studij na Visokoj školi za računarstvo (VŠR) u Zagrebu biti će stručni prvostupnik inženjer računarstva, a student koji završi diplomski studij dobiti će titulu stručni specijalist inženjer računarstva.

Naravno, nije razlika samo u tituli, primarna razlika je u nastavnom programu. Fakulteti kao znanstvene institucije u svojim programima imaju puno više znanstvenih predmeta, dok su stručne škole više orijentirane stručnim predmetima, te imaju više izbornih predmeta kroz koje se student već tijekom studija usmjerava prema željenom području unutar smjera koji je odabrao.

Bitna razlika je i u strukturi predavača. Na fakultetima i dalje većinu nastave drže redovni profesori, koji su (naravno) doktori znanosti, docenti i profesori, ugledni znanstvenici, regrutirani iz ponajboljih kadrova koji su diplomirali, ostali na fakultetu kao znanstveni novaci i koji su posvetili znanosti i obrazovanju cijelu svoju karijeru. S druge strane, na visokom školama je vrlo ograničen broj redovnih profesora, a većinu predmeta drže vanjski predavači, stručnjaci sa znatnim praktičnim iskustvom u području koje predaju. Ukratko, predavači na fakultetima su bolji teoretičari, a predavači na visokom školama imaju više praktičnog iskustva.

Fakulteti su kao javne institucije za redovne studente još uvijek besplatni. Konkurencija za upis na pojedine fakultete u tom području je vrlo žestoka i samo kandidati s vrlo visokim uspjehom u srednjoj školi se mogu upisati na fakultet. Jedan dio onih koji se nisu upisali ide na visoke škole, koje su uglavnom privatne, gdje se treba plaćati školarina. Vrlo često se može čuti mišljenje da fakulteti imaju bolji „materijal“ nego visoke škole, mišljenje koje s vremenom sve više nestaje.

Rezultat svih tih utjecaja je da FER, koji je dugo godina bio praktično neprikosnoven u obrazovanju kvalitetnih visoko obrazovanih računalnih kadrova, sada ima vrlo žestoku konkurenciju. Studenti koji završavaju programe na visokim školama i koji zasigurno nisu tako dobri u matematici ili fizici, imaju na kraju školovanja puno više temeljnog praktičnog iskustva u području koje su odabrali.

Sjećam se da ja kad sam prije dvadesetak godina završio FER nisam znao ništa praktično i primjenjivo, završio sam radiokomunikacije, a zaposlio se u velikoj banci kao informatičar. Ono što je bila moja prednost kao tipičnog „ferovca“ je da sam se u novom okruženju i novim zadacima vrlo brzo uspio snaći, što je posljedica upravo načina obrazovanja kroz koji sam prošao.

Pričao sam o toj temi s dvojicom svojih bivših profesora s FER-a, vrlo uglednih u našoj struci, svaki od njih je odradio i dekanski mandat. Mišljenje obojice je praktično isto – FER treba ostati institucija s istom razinom znanstvenosti u programu, stvarati stručnjake čija će titula biti znanstvena, te ih usmjeravati prema analitičkom i znanstvenom razmišljanju. Na visoke škole se ne smije gledati kao na konkurenciju, već kao na komplementarne obrazovne institucije koje će stvarati kvalitetne stručnjake drugačijih profila. Sličan stav ima i dekan VŠR, te je suradnja dvije institucije i formalizirana te će zajedno „promicati inicijative u području obrazovanja inženjera računarstva koje su od interesa za obje institucije

U zadnjih nekoliko godina je sve više slučajeva da roditelji i djeca, budući studenti, vrlo pomno prije prijave ili upisa na fakultet ili visoku školu, proučavaju program i odabiru program koji je u skladu s profesionalnim interesima studenta. Za pet ili deset godina, može se očekivati da će se fakulteti i visoke škole boriti da privuku najbolje studente još tijekom viših razreda srednje škole, kao što se često može vidjeti u američkim filmovima.

Još iz kategorije

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

KOMENTAR: Zatvoreno jedno poglavlje telekom tržišta u Hrvatskoj – Tele2 odlazi, konačna konsolidacija ili tko će kupiti Optima Telekom

17.07.2019. komentiraj

Za švedskog vlasnika Tele2 Hrvatska priča je završena. Tele2 AB je odmah na početku svog šestomjesečnog izvješća istaknuo kako Tele2 podaje svoje poslovanje u Hrvatskoj i kao takvog ga smatraju završenim i posebno to ističu tijekom cijelog izvješća. Čak ga i ne prikazuju u grupnim rezultatima nego navode kao „Tele2 Croatia is reported as a discontinued operation for all periods“ odnosno nema više Tele2 Hrvatska kao dijela grupacije.

KOMENTAR: A1 Hrvatska u iščekivanju prodaje Optima Telekoma

KOMENTAR: A1 Hrvatska u iščekivanju prodaje Optima Telekoma

16.07.2019. komentiraj

Drugi po veličini domaći telekom A1 Hrvatska objavio je svoje rezultate za prvih šest mjeseci ove godine i oni su sasvim solidni. Očekivani, no ono što slijedi je velika utrka na telekom tržištu za Optima Telekomom odnosno bolje rečeno korisnicima i infrastrukturom. Kako Hrvatski Telekom koji upravlja Optima Telekom mora prodati Optimu, a Zagrebačka banka kao najveći pojedinačni dioničar također će prodavati istovremeno svoj udjel jer im u portfelju telekom ne treba jasno je da ima nekoliko jasno zainteresiranih strana. Prije svega tu je A1 Hrvatska koji bi time ojačao svoju poziciju, pridodao dio infrastrukture i korisnike i to bi za njih značilo još veću trku na tržištu s najjačim domaćim telekom Hrvatskim Telekom.

INOVACIJA … koja uvijek evoluira

INOVACIJA … koja uvijek evoluira

10.06.2019. komentiraj

U jednoj davnoj kolumni  prikazali smo kako izgleda životni ciklus inovacije, mnemotehnika je 8E's: Zaokružili smo životnu fazu „razvoj inovacije“ – EVOLVE – koja nas ovdje zanima, a i zato jer je u sebi vrlo proturječna! Ilustracija ove tvrdnje je u tome da kad netko smisli ideju za koju vjeruje da je inovativna odmah dolaze oponenti. Oni imaju j još bolje ideje ili unapređuju izvornu. Ideator je time obično frustriran, jer se njegova brilijantna ideja ne prihvaća bez pogovora.  Pri tome zaboravlja da je i ta njegova ideja vjerojatno samo „evolucija“ nekog ranijeg rješenja. Zato treba u svakoj situaciji biti otvoren prema novim rješenjima, ali ih ne treba prihvaćati nekritički.