Promjene

Promjene

Foto: Dražen Tomić

Kad god smo neko dulje vrijeme odmaknuti od standardnog (radnog) okruženja imamo priliku za introspekciju. Godišnji odmor, pogotovo drugi dio, pred povratak u realnost je pravo vrijeme za to. Još ako čitate nešto inspirativno, razgovarate s intimnim prijateljima ili partnerom, siguran sam da imate više nego nekoliko ideja što bi promijenili (usavršili) povratkom u kolotečinu.

Strah od promjene

Defaultno stanje uma je najčešće ne diraj da nešto ne pokvariš. Sigurnost je jedan od osnovnih pokretača ljudskog ponašanja. Sjetite se Maslovljeve piramide. Potreba za sigurnošću temeljna je psihološka potreba. Potreba za stalnošću, redom, poretkom, strukturom i predvidljivošću događaja u bližoj ili daljnjoj budućnosti. (Na samom su dnu fiziološke potrebe organizma  -primarne biološke potrebe koje uključuju potrebu za hranom, vodom, snom i reprodukcijom). Nije jednostavno nadvladati nešto duboko ukorijenjeno u našu psihu.

Promjene nipošto nisu loše

S druge nam je strane vrlo jasno da bez promjena nema napretka – ni osobnog, a bogme ni ljudskog roda. I možete sad ubaciti klasičnu tužbalicu kako je nekad bilo bolje, bla, bla… no vjerujte u napredak. Da nije tako sjedili bi još oko vatre i šarali po pećinama. A ne razmišljali o promjenama. Pa 'ajmo se onda mijenjati. Na bolje naravno.

Razmišljate li o mehanizmima promjena

Promjene koje sam naveo kao pozitivan primjer su dugotrajne, evolucijske, nemamo mi vremena za to. Mi želimo, priželjkujemo brze i učinkovite promjene. Ali nas je strah. Pa vrludamo i malo bi, i malo ne bi, nije to baš efikasan način.

Srećom, ima ljudi (psihologa) koji dosta rade na razumijevanju mehanizma promjena kroz koje prolazimo, a pogotovo onih koje sami iniciramo. I uspješno provodimo.

No, to su ili visokoumni stručni članci/knjige ili petparačka self-help literatura od koje je malo koristi. Ipak s vremena na vrijeme naletimo i na neke dovoljno popularne, a dovoljno stručno utemeljene knjige poput – „Switch: How to Change Things when Change is Hard“, braće Chipa i Dana Heatha, čiju bi osnovnu ideju podijelio s vama. I zainteresirao za knjigu, a možda i za promjene.

Kako se to radi

Ne, naravno da ne bi prepričavao knjigu, pročitat ćete ukoliko vas zanimaju detalji, mislim da je dovoljno pojasniti mehanizam promjena i dati par komentara na što obratiti pažnju u vlastitom razvoju. Bit će vam lakše, lakše ćete se i uspješnije mijenjati, što je vjerujem jedna od boljih osobnih karakteristika u sve brže mijenjajućem svijetu koji nas okružuje.

Današnja razumijevanja funkcioniranja ljudskog mozga pojednostavljeno govore o dva nezavisna, istovremena sustava koji neprestano rade. Emocionalna strana, dio koji je uglavnom instinktivan, osjeća bol ali i zadovoljstvo i sreću. I naravno racionalni, svjesni dio. Onaj koji razmišlja, analizira i donosi odluke.

Što je tu novo? Revolucionarno. Pa ništa baš, dok jednom analogijom braća Heath nisu krasno doprla i do moje svijesti zašto stvari najčešće ne funkcioniraju.

Slon i vodič

Kad odlučimo nešto (na sebi, sa sobom) promijeniti, to je najčešće posljedica racionalnog sagledavanja problema, iznalaženje rješenja i odluke o prelasku na novo.

Podsjetit ću vas da smo većina još proljetos ODLUČILI malo smršaviti kako bi bolje izgledali ovo ljeto. I? Nije desilo ništa, zar ne. Zbog one druge istovremene strane – emotivne. Koja nije odoljela ponekoj žderačini, dobroj zabavi s prijateljima, ugodama (najčešće vezanim za hranu i piće) i … nismo se promijenili - emotivna strana je pobijedila. Zašto?

Puno mi je bilo jasnije kad su odnos racionalne i emotivne ljudske stane ilustrirali slonom i vodičem, koji sjedeći na slonu upravlja njegovim (zajedničkim) postupcima. Naravno vodič je onaj racionalni dio, on točno zna što hoće i kuda treba ići, ali slon, naša emotivna snaga, nije baš impresionirana racionalnim odlukama. Ako slon ugleda/poželi nešto u smjeru koji nije od volje vodiču, jasno je da ćemo završiti po slonovoj namjeri. Ili sići i pustiti sve kvragu.

Radimo na emocionalnoj inteligenciji

Poruka je da smo navikli, cijeli nas život školuju razvijati racionalnu inteligenciju – kao da je ona od ikakve pomoći u ovom, izrazito važnom primjeru. Upravljanju promjenama. Ma kako dobro izanalizirali situaciju, ma kako dobro obrazložili odluku … poanta je da nismo naučili upravljati slonom.

A to se, na žalost ne uči u našoj racionalnoj kulturi. I ništa od promjena. Nabolje.

Dok ne ovladamo i emocionalnom inteligencijom, prvo razumijevajući mehanizme, a onda primjenom, djelovanjem, promjenama …

Meni je, vrlo racionalno odgajanom matematičaru, logičaru i programeru tek ova jasna metafora slona i vodiča sjajno ukazala na ključne mehanizme upravljanja sobom (slonom običnim) u staklani koja nas okružuje. Puno sam toga porazbijao, služeći se racionalnim mehanizmima. Više neću.

Još iz kategorije

Kako HDD i SSD diskovi “umiru” kroz vrijeme

Kako HDD i SSD diskovi “umiru” kroz vrijeme

03.04.2020. komentiraj

Rasprave vezane uz to traju li SSD diskovi duže od “klasičnih” hard diskova traju već poduže vrijeme, a odgovor na brojna pitanja nude razni stručnjaci. Čak se prije četiri godine i Google odlučio ponuditi neke od odgovora, a sad su se na posao “bacili” i entuzijasti s How-To Geek.

5 osnovnih savjeta za rad od doma

5 osnovnih savjeta za rad od doma

31.03.2020. komentiraj

Svjetska kriza izazvana koronavirusom, epidemija koja je ugrozila gospodarstvo donijela je novu paradigmu i prisilila kompanije na rad od kuće. Iako će se mnogima činiti jednostavno rad od kuće će biti veliki izazov iz nekoliko razloga. Kompanije i pojedinci moraju odgovoriti na te izazove i upravo ćemo vam u ovom tekstu dati možda neke od korisnih smjernica kako se organizirati za rad od kuće.

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

30.03.2020. komentiraj

Pandemija koronavirusa natjerala je oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta na izolaciju, što znači da oni koji mogu, obavljaju posao iz svojih domova, na daljinu. A tako nešto iziskuje prilagodbu u svakom smislu, među kojima je i ona vezana uz komunikaciju.