KOLUMNA - DAMIR FILIPOVIĆ

Povećanje kao proširenje, proširenje kao povećanje

Povećanje kao proširenje, proširenje kao povećanje

Ovaj tjedan je bio povijesan za Srbiju i značajan za EU. Srbija je počela pregovore s EU, kao treća država «Zapadnog Balkana», poslije Hrvatske i Crne Gore. Makedonija, Albanija i Kosovo će se još načekati, Bosna da i ne govorimo.

Da podsjetimo, Hrvatska je otvorila pregovore 2003. godine, Crna Gora 2012 i sada Srbija. Podsjeitmo se, prije sto godina, Srbija je bila u središtu svjetske pozornosti kao jedan od kako se vjeruje uzroka za pokretanje Prvog svjetskog rata.

Važnost za Srbiju ne treba niti posebno objašnjavati. Koja je korist za EU? EU je u godini izbora, tako da svaka dobra vijest je više nego dobro došla. Bitno je da postoji određen interes i zamah te da se proces proširenja nastavlja jer taj proces ima i svoje "protivnike".

To je dobro i za Crnu Goru jer pokazuje da se proces pregovora nastavlja i da se Unija drži svoje "riječi" dok god se i druga strana pridržava pravila igre.

Osvrnuo bih se još na tri stvari: zašto koristim "povećanje" umjesto "proširenje", o "protivnicima" povećanja te gdje je tu Hrvatska.

Proširenje se uglavnom koristi kao pojam zemljopisnog "povećanja" Unije. Meni se osobno čini da je pojam povećanje prikladniji jer povećava bogatstvo Unije, njezinu raznolikost, njezinu privlačnost državama izvana i njezinu uspješnost. Unija je trneutno krhka, ali je ne treba nikako podcjenjivati niti otpisivati. Uniji treba novi zamah, pa neka tako bude i s povećanjem.

Protivnici proširenja su države u kojima je očit porast krajnje desnice pa se "mainstream" političari koju su na vlasti dodvoravaju biračima i utječu da ne glasuju za krajnje desne opcije. Naravno, najlakša meta su države koje traže proširenje. Tu seu trenutno uklapaju V. Britanija i Nizozemska.

Gdje je tu Hrvatska? U središtu. Naime, od na se očekuje i trebamo se tako i ponašati da dosljedno i aktivno podupiremo proces povećanja Unije. Ne samo radi naših interesa i "pomicanja" granice prema jugu i istoku, već i radi našeg "traženja duše". Govoriti da smo sada prirodni lider zemalja Zapadnog Balkana je točno ali lider treba i preuzeti svoju ulogu. Tada dolaze i mnogi konkretnije pgodnosti, od rješavanja otvorenih pitanja do gospodarskih (sve se te države usklađuju s pravilima EU, mi smo to prošli pa u pametnim koalicijama se može i posao raditi, koristiti EU fondove za zajedničke pregokranične projekte, posebice u prometu, komunikacijama i energetici).

Nadam se da će ponekad autistična politika hrvatske vlade to prepoznati i znati se pozicionirati.

 

 

O autoru: Damir Filipović je ekspert u području ICT-a i telekomunikacija s dugogodišnjim iskustvom rada u regionalnim operatorima i u Briselu kao lobist pri Europskim institucijama. Damir je ujedno i certificirani coach (po programu Proctor-Gallagher Instituta). Više informacija o autoru na www.intelligentconsulting.eu.