Odlučivanje i sreća

Odlučivanje i sreća

Foto: Dražen Tomić

Kako bi saznali o čemu se radi i odlučili želite li pročitati moje ljetno lamentiranje ili ne, na žalost morate kliknuti i otvoriti cijeli tekst, jer iz prvog pasusa vam to namjerno ne želim otkriti.

Sreća i odlučivanje

Poznavajući me (matematičar, informatičar, profesor, …) vjerujem da iz naslova očekujete nešto mudro ili bar zanimljivo o faktoru sreće pri odlučivanju. I mogao bi pisati o tome, tema je više nego aktualna i privlačna, no vjerujem da ste zapazili i da volim izvrtati stvari i otkrivati kako vrlo često tek povratnim pogledom, s reverse pozicije, odnosno iskustvom stvari dobivaju pravi smisao. Stoga je prava tema naslovljena baš ovim redom - prvo sreća, onda odlučivanje.

Redovna kolumna

Sasvim mi je postalo ugodno pisati ove kolumne na mjesečnoj bazi, a Dražen me kao najbolji ovogodišnji ICT novinar (čestitam, čestitam!!) i urednik redovno obavještava/ohrabruje da je i solidno čitana i kako je vrijeme za novu. Opet?

I iako sam u prošloj najavio ljetne teme vezane uz introspekciju i razvoj emotivne inteligencije , a ne one „prave“ tehničke, ova se, i dalje racionalna, tema nekako nametnula sama od sebe.

Zadovoljstvo odlukom

Kako sam osjetio stanovito zadovoljstvo tek razmišljajući o njoj, brzo sam i veselo donio odluku kako je baš ovo prava tema za ljetnu kolumnu. I promptno sjeo za računalo. I baš sam zadovoljan odlukom. A vi?

Strpite se malo, sad će poanta. Za sve koji su očekivali nastavak prošle teme - vježbajte empatiju. Uživite se u moje stanje, koje vam ovako bezobrazno naturam, i pokušajte me shvatiti ili bar razumjeti. I veseliti se sa mnom, ma koliko vam moje veselje i sreća da pišem kolumnu na ovu temu bilo (za sad) neobjašnjivo. Gotova vježba iz empatije, idemo dalje.

Osjetio zadovoljstvo, pa donio odluku ?!

Nije li u naravi obratno? Valjda prvo donosimo odluke, pa tek onda, pogotovo ako se pokažu ispravnima, osjetimo zadovoljstvo. Zadovoljni, a nekad i sretni, smo tek rezultatima, zar ne?

It doesn't work that way!

Vjerovali ili ne, baš je bilo tako kako sam opisao! Prvo zadovoljstvo, a onda odluka. I tek sam naknadno shvatio zašto je tako.

Čitam i čudim, pa evo i dijelim

Jonah Lehrer, u svojoj danas (iz drugih razloga) povučenoj knjizi „How We Decide“, otkriva ZAŠTO je to tako.

Knjiga mi je „došla sama“, tematski u paketu s zadnje vrijeme dosta diskutiranom, krasnom knjigom „Misliti brzo i sporo“, nobelovaca Daniela Kahnemana, u sjajnom prijevodu kolege Zvonka Pavića, koja je na vrijeme kupljena, ali ostala sačuvana kao ljetna poslastica, što samo nakon prvih poglavlja mogu i osobno preporučiti.

Vratimo se odlučivanju. Ta knjiga počiva na temelju prilično neočekivanih novijih neuro-znanstvenih otkrića i prije svega pojašnjava mehanizme ljudskog odlučivanja. Znate ih, naravno:

Ili odlučujemo racionalno, nakon pažljivo provedene svojevrsne „cost-benefit“ analize ili emotivno – rekli bi iz trbuha (gut feeling), odnosno na prvu (loptu).

Zahvaljujući nizu najnovijih neuro-znanstvenih istraživanja, pa onda i Jonahu Lehreru, koji nam je to preveo na svima razumljiv jezik, ali i meni koji sam i sam iznenađen, odučio temu na neki način banalizirati i kroz ljetnu kolumnu podijeliti s vama, evo kako odlučivanje u biti funkcionira.

Predictions of dopamine

Već u drugom poglavlju ovog, meni teško prevodljivog naslova, otkriva se i pojašnjava cijeli mehanizam odlučivanja u kojem neočekivano ključnu ulogu ima dopamin, nama poznatiji kao hormon sreće.

Sad kad sam vam otkrio glavni razlog, nadam se da vam nisam i ubio volju za čitanje. Knjiga je puna krasnih i neočekivanih primjera, naravno i puno drugih ideja i stvarno ju preporučam, pa na ovom mjestu pozdravljam sve one koji su je odlučili i sami pročitati i tako na svoj način otkrivati tajne odlučivanja, jer ja ću za one nestrpljive ipak prepričati, možda i presažeto cijelu ideju.

Ugodno ljeto, čitatelji moji!

Kako dopamin sudjeluje u odlučivanju

Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, još kao student medicine, Wolfram Schultz, današnji ugledni profesor proučavao je tzv. dopaminske neurone (neurone koji koriste dopamin u komunikaciji) i otkrio i konačno deceniju kasnije znanstveno i potvrdio njihovu ulogu u procesu odlučivanja. Brzog mišljenja, za one koju su pročitali ili čitaju „Misliti brzo i sporo“.

U klasičnom pokusu hrana-nagrada (majmun i banana), dopaminski neuroni reagiraju PRIJE nego se nagrada dobije/konzumira, javljajući se u mozgu u trenutku odlučivanja, kao prediktor (opet izgubljen u prijevodu, Zvonkoooo, upomoć) sustava odlučivanja.

Da potpuno banaliziram cijelu poantu, još jednom vas upućujem bar na drugo poglavlje knjige za potpunije pojašnjenje, Schultz je dokazao da su baš ti dopaminski neuroni ključni u funkciji odlučivanja.

Prvo se sreća (dopamin) javlja nakon dobrog ishoda (majmun je sretan kad dobije bananu, to vam ne trebam pojašnjavati), a postupno, kako se eksperiment ponavlja i kako majmun „uči“ - dopaminski neuron reagira PRIJE nagrade, navodeći majmuna na „odluku“.

Tako jednostavno

Da, za svako pozitivno iskustvo, generira se nešto dopamina (sreće) i što je iskustvo bolje (veće, dulje), to se dopamin javlja prije navodeći nas na tu odluku. Zato neke odluke donosimo brzo, ali nisam bio svjestan i sretno!

Naravno, ukoliko se odluka pokaže loša, dopamin se ne izlučuje i mi jednostavno nakon nekog vremena jednostavno ne bivamo „poticani“ na tu odluku.

It explains a lot

Meni bar ovaj mehanizam dobro pojašnjava zašto su neki (uspješni) ljudi sretni. Donose puno, uglavnom uspješnih odluka i kako ih sam proces donošenja odluka potiče da budu sretniji i uspješniji (tim redom!) i „uči“ da odluke budu sve bolje.

A gledajući unatrag, u duhu prologa ove kolumne, pojašnjava i zašto je naš premijer uvijek smrknut i neveseo.

Još iz kategorije

Kako HDD i SSD diskovi “umiru” kroz vrijeme

Kako HDD i SSD diskovi “umiru” kroz vrijeme

03.04.2020. komentiraj

Rasprave vezane uz to traju li SSD diskovi duže od “klasičnih” hard diskova traju već poduže vrijeme, a odgovor na brojna pitanja nude razni stručnjaci. Čak se prije četiri godine i Google odlučio ponuditi neke od odgovora, a sad su se na posao “bacili” i entuzijasti s How-To Geek.

5 osnovnih savjeta za rad od doma

5 osnovnih savjeta za rad od doma

31.03.2020. komentiraj

Svjetska kriza izazvana koronavirusom, epidemija koja je ugrozila gospodarstvo donijela je novu paradigmu i prisilila kompanije na rad od kuće. Iako će se mnogima činiti jednostavno rad od kuće će biti veliki izazov iz nekoliko razloga. Kompanije i pojedinci moraju odgovoriti na te izazove i upravo ćemo vam u ovom tekstu dati možda neke od korisnih smjernica kako se organizirati za rad od kuće.

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

Kako ne zvučati kao seronja u komuniciranju preko Slacka i e-maila

30.03.2020. komentiraj

Pandemija koronavirusa natjerala je oko dvije milijarde ljudi diljem svijeta na izolaciju, što znači da oni koji mogu, obavljaju posao iz svojih domova, na daljinu. A tako nešto iziskuje prilagodbu u svakom smislu, među kojima je i ona vezana uz komunikaciju.