Objava načina izvlačenja iz krize Optima Telekoma svakako je najvažniji trenutak ovoga tjedna jer to znači da je i formalno postignut sporazum s vjerovnicima i da ovaj drugi po veličini domaći telekom operater neće u stečaj. Neke već na telekom tržištu zabrinjava činjenica da u vlasništvo ulazi i HT i to s 6,8 posto je to predstavlja nakon kupovine Iskona za njih problem jer ima jedan od najvećih pojedinačnih udjela nakon Zagrebačke banke.
Upravo Zagrebačku banku na telekom tržištu ocjenjuju kao ključnu u ovoj predstečajnoj nagodbi i igrača koji je prisilio sve ostale da pristanu na njihova pravila igre jer ipak Zagrebačka banka je i najviše izložena ukoliko bi eventualno Optima Telekom otišla u stečaj.
Već se može očekivati da će na tako nešto morati reagirati Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, domaći telekomunikacijski regulator, ali i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jer HT će biti drugi najjači dioničar. U kojem roku bi HAKOM i AZTN trebali donijeti neku odluku još uvijek nije poznato, no sasvim je sigurno kako će to donijeti prijepore na tržištu i najrazličitije komentare.
Međutim, po jednom scenariju njihova suglasnost nije potrebna prema zakonu koji regulira predstečajnu nagodbu, no s druge strane naš izvor upozorava da bi Zagrebačka banka mogla biti kamen spoticanja i da svi vjerovnici nisu zadovoljni kako je Zagrebačka banka vukla mlin na svoju stranu u ovome slučaju.
Na telekom tržištu može se čuti prilično nezadovoljstvo ovakvim stanjem oko predstečajne nagodbe Optima Telekoma, a upozorava se kako nisu predviđana niti veća nova ulaganja koja će biti potrebna da se ovakav prilično ambiciozan plan izlaska iz problema drugog po veličini telekom operatera u konačnici i realizira.
Ono što ej sigurno da je barem zasad Optima spašena, ali da će sve biti glatko, naš izvor upozorava kako ipak neće biti te da će tu biti još pokušaja da se cijela stvar dodatno zakomplicira. Još uvijek se čeka objava službenog dokumenta o predstečajnoj nagodbi koji bi trebao biti objavljena na stranicama Financijske agencije pa će biti zanimljivo vidjeti što će se još događati.
Iako je do formalne primjene PSD3 i PSR regulative realno još godinu do godinu i pol dana, banke i pružatelji platnih usluga koji čekaju da propis stupi na snagu prije nego počnu s pripremama, ulaze u utrku s vremenom koju je vrlo teško dobiti.
Većina zemalja ima regulativu za tzv. lawful interception. Telekom operatori moraju imati tehničku mogućnost da, uz odgovarajući nalog, nadležnim službama omoguće prisluškivanje određenog korisnika. U Hrvatskoj 12 mjeseci čuvaju podatke o ostvarenim komunikacijama – tko je s kim komunicirao, kada, koliko dugo i druge propisane metapodatke. Ne i sadržaj komunikacije – za to treba nalog.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
