Na što paziti pri izboru IT karijere

Na što paziti pri izboru IT karijere

Foto: Dražen Tomić

Opet su dani posvećeni tehnologiji, s blagim uvažavanjem businessa i opet na Draženovu molbu da objavimo nešto za mlade, ali i one koji nisu na Windaysima, evo još jedna kolumna.

I opet nevoljko pišem, „jer za svaku napisanu riječ moram višestruko paziti na kontekst, brinuti kako i tko bi sve mogao nešto krivo protumačiti, a nemam vas tu, da vam iz očiju i reakcije vidim jesmo li se dobro razumjeli“, ali sam se dosjetio, pa težište cijele ove kolumne neka bude o kontekstu. I to kontekst u kontekstu izbora IT karijere.

Ako vam treba razlog zašto je kontekst važan, dozvolite dvije rečenice. Tehniku uokvirivanja (framing) koriste svi salesmani, a primjer kojeg navodim možda nije korektan ali ćete ga zapamtiti. Svi znate (bar načelno) kako je Gandi politikom nenasilnog protesta srušio britansku vlasti i uspostavio nezavisnu Indiju 1947. Pročitajte kolumnu do kraja pa ćete doći do poante.

Vratimo se temi. Može li se o izboru IT karijere generalizirati u samo jednoj kolumni, a da bude korisno, a ne površno? Ili je možda bolja forma čvrsti, pragmatični stav (+ diskusija) uglednog kolumniste BUG-a, Olega Maštruka na tu, odnosno puno užu temu/dilemu: sistemaš ili programer?

Može, no ako želimo da bude korisno moramo odrediti dvije stvari:

CILJ I KONTEKST

Cilj birate sami. I tu se stvarno nema što dodati. Svaki je dobar: kratkoročan, dugoročan, idealistički, pragmatičan, brzo zaposlenje, velika plaća, biti sretan, raditi što voliš,… you pick. One!

Više slobode ćemo dati kontekstu. Pod više mislim najviše tri. Sve preko toga je JEDNOSTAVNO previše. Ako želite biti uspješni morate znati određivati prioritete. Parafrazirajmo velikog A. A. : „If you can't explain it simply, you don't understand it well enough“. Pa ako imate puno prioriteta, npr. 21, možda …
I ne kažem da ovu vježbu ne možete raditi s raznim ciljevima i/ili s višestrukim, različitim prioritetima, ali činite to svaki put u modelu 1 cilj + 3 perspektive.

Za ilustraciju dovoljnosti tri konteksta/perspektive navodim primjer discipline vođenja projekata, gdje se projekt sagledava ISKLJUČIVO kroz prizmu: resursi, vrijeme, kvaliteta. Ili primjer osnovne perspektive svih IT disciplina: People, Processes & Technology.

Krenimo na karijeru. Držimo se dobrih, ako ne i najboljih. „Good to great“ je knjiga koja mi je i osobno nebrojeno puta dala sjajna objašnjenja kako stvoriti izvrsnost. Ne samo poslovnu, već i osobnu. Po njegovu „ježevu konceptu“ (jež praktično zna samo jedno, ali izvrsno, a lija ima tisuće trikova, ali nikad neće nadmudriti ježa) a u perspektivi izbora IT karijere Jim Collins preporučuje sljedeće tri perspektive: ono što vas pokreće (drive), ono u čemu možete biti izvrsni i ono što plaća stan i hranu (donosi novac). Mojim riječima, jedan stariji novinski intervju, to su:

SKLONOSTI, ŽELJE, MOTIVACIJA

Bilo da se kroz postojeće obrazovanje i aktivnosti ta crta karaktera i određene preferencije već uspostavila, jako je važno da mladi ljudi u procesu odluka o sljedećim koracima u svom životu, dobro promisle o svojim sklonostima i željama, jer se gotovo sve drugo radom i vremenom može naučiti i savladati.

Koliko je važan faktor osobne motivacija, vjerujem da ne treba posebno naglašavati. Sjetite se samo Dražena Petrovića ili Janice i Ivice Kostelića.

MOGUĆNOSTI

Uz osobne sklonosti i želje, potrebno je ipak određeno znanje, koje vam osigurava kvalifikaciju u odgovarajuću "ligu". Na samom je to početku državna matura, radi odabira odgovarajućeg studija i generalnog smjera, a vrlo brzo i odgovarajući industrijski certifikati. Naravno ne nužno kao definitivan odabir, nego izvrstan uvid u tražena profesionalna znanja i vještine jer je danas u doba pojačane konkurencije važno što ranije sagledati objektivne mogućnosti. Zato ne trošite dragocjeno vrijeme na izgovore o nepravednom svijetu koji „vas ne razumije“, nego se što prije pripremite i dokažite da ste i sposobni za ono što ste zamislili. Osim certifikata (sistemaši), najbolji način je napraviti neki svoj softverski uradak ili projekt, tako da budući poslodavci jasno vide vaše postignuće a ne obećanja s papira (loš CV).

PERSPEKTIVA

O još jednoj stvari je izrazito bitno razmišljati od samog početka. Uz "ja volim, želim i mogu", uvijek je dobro sagledati perspektivu promišljene budućnosti. Ja sam i odrastao i odgojem u prirodno-tehničkom okruženju i imao sam sreću što sam od samih početaka informatizacije prepoznao i prihvatio informatički put. Priznajem tada o karijeri nisam niti razmišljao, bio sam proizvod socijalizma, ali danas je bitno drugačije doba i dobro promislite i o budućnosti odabrane industrije, ali i kratkoročno i o tržištu rada. Jer, na sreću, nema besplatnog ručka!

Savjet na temu sistemaš ili programer?

Najvažnije je da to nije ni konačna, a ni isključujuća odluka. Danas se informatičko obrazovanje toliko nadopunjuje, da ćete se tijekom svoje karijere biti dovoljno puta u prilici intenzivno školovati, ovisno o konkretnoj potrebi radnog mjesta i/ili osobnog interesa, ali ako na početku dvoumite, evo par malih savjeta iz višegodišnjeg iskustva:

Danas se u Hrvatskoj (u svijetu su slični odnosi) trenutno traži gotovo dvostruko više programera nego sistemaša.

Za sistemaša su glavne osobne karakteristike pouzdanost, odgovornost, sistematičnost i organiziranost, a nerijetko se traži i iskustvo.

Programeri moraju biti kreativniji, ali orijentirani na rezultat, precizni i produktivni, puno više otporni na stres jer nerijetko rade opterećeni rokovima. Njima se puno lakše daje šansa dok su mladi a i lakše se ističu jer mogu proizvesti svoje vlastite reference - rješenja koja nerijetko bolje govore o njima nego oni sami. No, nipošto nemojte misliti kako programeri moraju biti povučeni freakovi – naprotiv! Izuzetno je bitna komunikativnost, jer vi ste ti koji korisničke želje i maštanja  pretvarate u kvalitetna poslovna rješenja.

Karijerna perspektiva

Više kao komentar na Olegov post i sjajno obrazložen stav: s pedeset, šezdeset ne postoji kvalitetna karijera ni sistemaša, a pogotovo ne programera. Ako ne evoluirate do tad …

I to govorim iz osobnog iskustva: „Those who can not do – teach.“ Ali to je već osobni izbor, karijerni put na koji sam ponosan:  I am 50+ and teach. And I am good, not great. Yet!

I za one uporne poanta s početka kolumne. Kontekst u kojem je Gandi uspio je : Britanci, sredina XX stoljeća, nenasilna borba. Promijenimo samo jednu perspektivu – mjesto.  Pomaknimo neznatno i vrijeme (desetak godina unatrag), čisto da bude moguće i smjestimo ga u Europu, negdje u njemačko kulturno područje. Bi li imao ikakve šanse?

 

 

 

Još iz kategorije

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

KOMENTAR: HT nastavlja s pozitivnim trendovima

15.02.2019. komentiraj

Kompletirani su rezultati svih domaćih telekoma i prema posljednjim koji su izašli najjačeg domaćeg telekoma Hrvatskog Telekoma može se lako konstatirati kako je tržište telekom rješenja i usluga u Hrvatskoj stabilno i da nastavlja rast. I HT kao najjači domaći telekom bilježi rast prihoda u Hrvatskoj za 0,6 posto, dok je taj prihod nešto manji ako se pribroje i rezultati Crnogorskog Telekoma.

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

INOVACIJA … i pravosuđe u Australiji

14.02.2019. komentiraj

Kad se kod nas spominju „dobre prakse“ u nekim stranim zemljama, po mojem iskustvu, rezultira automatskim okidanjem tzv. „innovation killer statement“: „To kod nas tako ne može funkcionirati“!

KOMENTAR: Iznenađujuće dobri rezultati Tele2 u Hrvatskoj

KOMENTAR: Iznenađujuće dobri rezultati Tele2 u Hrvatskoj

13.02.2019. komentiraj

Redaju se rezultati, pa evo i Tele2 koji je sasvim iznenadio u 2018. godini s odličnim rezultatima jer mu je dobit prije kamata oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) skočila visokih 3,57 puta što će mnoge iznenaditi. Međutim, ako se pogledaju i druge brojke od rasta broja korisnika pa sve do posljedično rasta prihoda jasno je da su takve brojke očekivane. Ono što je za Tele2 u Hrvatskoj možda i najvažnije je da su EBITDA marže napokon dostigle one na telekom tržište koje su uvijek bile vrlo visoke.