KOMENTAR: Telekom tržište pod pritiskom krize, inflacije, rasta cijene energenata

KOMENTAR: Telekom tržište pod pritiskom krize, inflacije, rasta cijene energenata

Foto: Damir Brkić

Trenutna gospodarska situacija nije nimalo sjajna i pritišće sve jer tu je ruska invazija na Ukrajinu koja je potaknula rast cijene energenata, kada se tome doda još i kriza zbog pandemije jer se opskrbni lanci nisu pokrenuli do kraja i nedostaje svega na tržištu jasno je da poslovanje donosi velike probleme i izazove.

Poslovni rezultati domaćih telekoma pokazuju kako je riječ o vrlo žilavoj industriji koja nastavlja s velikim ulaganjima u fiksnu i mobilnu mrežu. Tako i najjači domaći telekom HT bilježi pozitivne rezultate, no kako sami ističu poslovanje je pritisnuto i tako na početku druge polovice godine HT očekuje pogoršanje makroekonomskog okruženja uz rekordno visoke inflacijske pritiske i cijene energenata, što će dodatno nepovoljno utjecati na raspoloživi dohodak korisnika, cijelu telekom industriju i hrvatsko gospodarstvo.

Evo ukratko i rezultata. U prvoj polovici 2022. godine organski prihodi rasli su za 0,5 posto na 3,5 milijardi kuna, zahvaljujući snažnom razvoju poslovanja pokretnih telekomunikacija. U prvoj polovici godine zabilježeno je snažno povećanje organske neto dobiti za 80,3 posto na 301 milijuna kuna. Osim rasta EBITDA-e tome je  pozitivno doprinijela i amortizacija, koja se vratila na svoju uobičajenu razinu nakon vrhunca zabilježenog u prvoj polovici 2021. godine. Organska ulaganja Za HT je vrlo značajno da je EBITDA marža povećana iznosila su 773 milijuna kuna i bila su veća za 12,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Za HT je vrlo značajno da je marža prilagođene EBITDA povećana 0,8 postotnih poena na 37,7 posto, EBITDA marža je pak porasla 1,1 postotnih poena na 36,6 posto, dok je marža EBIT (dobit prije kamata i poreza) porasla 5,5 posto na 12,2 posto.

Organska ulaganja povećana su 18,5 posto na 735 milijuna kuna na u prvom polugodištu 2022. godine. Pritom je povećan i udjel ulaganja u odnosu na prihode za 2,1 postotnih poena na 22,2 posto.

Kada se pak podaci pogledaju po segmentima prihod od mobilnih usluga u Hrvatskoj rasli su 5,8 posto na 1,132 milijarde kuna, prihodi od fiksnih usluga porasli su 0,2 posto na 1,1 milijardu kuna, dok je prihod od sistemskih rješenja pao 16,1 posto na 258 milijuna kuna.

U segmentu mobilne telefonije broj korisnika povećan je 2 posto na 2,318 milijuna i to poglavito u segmentu korisnika s ugovorom i to 5,4 posto ma 1,371 milijun, dok je prepaid korisnika manje i to 2,6 posto na 947 tisuća. Što se tiče prosječnog prihoda po korisniku (ARPU) on je na mjesečnoj razini u segmentu korisnika s ugovorom rastao 1,3 posto na 101 kunu, dok je u segmentu prepaid korisnika smanjen 1 posto na 39 kuna mjesečno.

Što se tiče prihoda u mobilnoj telefoniji on je povećan 8,4 posto na 478 milijuna kuna i tu je prije svega rast zbog povećanje prodaje uređaja i to prije svega 5G uređaja.

U segmentu fiksne telefonije broj govornih linija u maloprodaji pao je 2,5 posto na 722 tisuće, dok je APRU za te linije pao 2,2 posto na 61 kunu. U segmentu širokopojasnog pristupa internetu broj linija je povećan 1,9 posto na 642 tisuće, dok je ARPU smanjen 1,2 posto na 107 kuna u odnosu na 109 kuna iz prve polovice 2021. godine.

Broj TV korisnika povećan je 1 posto na 538 tisuća, a TV ARPU povećan je 1,6 posto ma prosječnih 86 posto mjesečno.

Isključujući utjecaj doprinosa Optime u 2021., konsolidirani troškovi redovnog poslovanja smanjeni su za 21 milijuna kuna ili 1,0% u odnosu na prvo polugodište 2021., što je rezultat HT Grupe u Hrvatskoj (32 milijuna kuna ili 1,6%). Smanjenje je najvećim dijelom rezultat manjih materijalnih troškova (31 milijuna kuna ili 2,9%), troškova zaposlenika (9 milijuna kuna ili 1,6%), manjeg vrijednosnog usklađenja imovine (9 milijuna kuna ili 24,7%), koji su pokrili rast ostalih troškova (26 milijuna kuna ili 5,4%) i manje prihode na temelju upotrebe vlastitih proizvoda, robe i usluga (3 milijuna kuna ili 9,3%).

Još jednom je potrebno naglasiti važnost ulaganja što pokazuje i činjenica kako je HT u Hrvatskoj imao ulaganja na razini 735 milijuna kuna i rast investicija nakon najmova je tako 11,4 posto, dok je omjer ulaganja u dugotrajnu imovinu nakon najma u odnosu na prihode veći 3,2 postotna poena i zaustavio se na visokih 22,9 posto.

Isključujući utjecaj kontribucije Optima Telekoma u 2021., kapitalna ulaganja nakon najmova bez spektra su iznad prvog polugodišta 2021. za 87 milijuna kuna (12,7%), uglavnom zbog višeg troška kapitalizacije sadržaja.

U svakom slučaju poslovni rezultati HT-a u prvih šest mjeseci ove godine pokazuju kako se nastavlja započeti investicijski ciklus u optiku i 5G mreže bez obzira na snažno promijenjene tržišne uvjete i nedostatak materijala zbog krize. Uz to, očekuje se da će ulaganjem u sadržaj i nove projekte, digitalizaciju i digitalnu transformaciji biti nastavljeni pozitivni trendovi bez obzira na velike probleme koje uzrokuje rast cijene energenata i rast inflacije koji utječe kako na samu kompaniju tako i na njezine korisnike.

Još iz kategorije

HUP Komentar: Siječanjska inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

HUP Komentar: Siječanjska inflacija demantirala narativ o poskupljenjima po uvođenju eura

03.02.2023.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7% sa 13,1% u prosincu 2022. godine.

Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

Prokletstvo besplatnih servisa koji su toliko popularni da ih je teško monetizirati

30.01.2023.

Amazon troši milijarde američkih dolara na Alexu jer taj glasovni asistent treba masivnu infrastrukturu i istovremeno ne može biti monetiziran. Dakle, dugoročno, rizik se ipak nije isplatio.

Ured – hram uspjeha i kreativnosti?

Ured – hram uspjeha i kreativnosti?

27.01.2023.

Početkom lipnja 2022. u poslovnom svijetu odjeknula je negativna reakcija na Elon Muskov poziv zaposlenicima da se vrate u urede. I u Appleu je moto 'povratak na posao' obvezivao zaposlenike na povratak u urede. U Appleu je to dovelo do velikog nezadovoljstva među zaposlenicima te su neki visokopozicionirani zaposlenici javno dali ostavke, npr. Ian Goodfellows, tadašnji voditelj odjela za strojno učenje. Osnovana je i grupa 'Apple together' koja je optužila upravu da se boji gubitka kontrole.