Koristeći poznatu rečenicu legendarnog sportskog komentatora Mladena Delića postavlja se pitanje zar je zaista moguće da se i dalje događa ovakva informatizacija zdravstva i da se događa očiti sukob interesa kada liječnik zaposlenik bolnice i pulmolog dr. Vedran Ostojić i dalje prodaje svojoj vlastitoj bolnici održavanje i sve ostalo vezano uz softversko rješenje koje je poklonio bolnici još 2008. godine. Sukob interesa na djelu!
Da poklonio ga je i onda godinama za prilično velik novac, najmanje milijun kuna godišnje, naplaćuje održavanje istog softvera.
Razgovarali smo s nekoliko sugovornika iz IT svijeta i zdravstva koji ističu kako je to što se događa zaista nemoguće za „provarit“ jer jednostavno je riječ o namještanju posla, korupciji i ono što je najgore pokušaju da se taj softver „prelije“ i u neke druge bolnice kao što je to KBC Sestre Milosrdnice gdje je već poodavno počeo svoje „sidrenje“.
Nepoštena poslovna praksa, tvrdi naš izvor iz zdravstvenog sustava, a onima koji pokušavaju otkriti tko je, jasno ću reći nisam vam dužan dati te podatke, ali visoko je pozicioniran u ministarstvu zdravlja i gleda vas što i kako radite.
Navodno se, tvrdi taj isti izvor, i neke institucije koje ovakvo ponašanje moraju i mogu sankcionirati su se zainteresirali za ovu vrlo zanimljivu poslovno praksu kad od vlastitog poslodavca kroz svoju firmu i još jednu koja se koristi kao paravan koristiš za izvlačenje novca i to državnog odnosno javnog novca. Hoće li i ove godine KB Sveti Duh kako stoji u dokumentu pod nazivom „Prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora“ prema kojem se nabavljaju „Usluge programske i tehničke podrške integriranog programskog sustava INPAK/SPP tijekom jednogodišnjeg razdoblja i usluge održavanja mreže informatičkog sustava bolnice i to za 960 tisuća kuna bez PDV-a odnosno s PDV-om 1,2795 milijuna kuna doći i do potpisivanja ugovora ostaje da se vidi.
Hoće li ovog puta nadležne institucije reagirati zbog miješanja javnog i privatnog, odnosno pogodovanja samome sebi i izvlačenja državnog novca na očiti i frapantno neskriven način ostaje da se vidi.
Iako je do formalne primjene PSD3 i PSR regulative realno još godinu do godinu i pol dana, banke i pružatelji platnih usluga koji čekaju da propis stupi na snagu prije nego počnu s pripremama, ulaze u utrku s vremenom koju je vrlo teško dobiti.
Većina zemalja ima regulativu za tzv. lawful interception. Telekom operatori moraju imati tehničku mogućnost da, uz odgovarajući nalog, nadležnim službama omoguće prisluškivanje određenog korisnika. U Hrvatskoj 12 mjeseci čuvaju podatke o ostvarenim komunikacijama – tko je s kim komunicirao, kada, koliko dugo i druge propisane metapodatke. Ne i sadržaj komunikacije – za to treba nalog.
Dvadesetak godina naše IT sustave od kibernetičkih napada štitimo ulaganjem u vatrozide, antivirusne sustave, višefaktorsku autentikaciju, sustave za otkrivanje upada, segmentaciju mreže i penetracijska testiranja. Kad govorimo o kibernetičkoj sigurnosti, gotovo uvijek razmišljamo o istom scenariju – netko će pokušati provaliti u naš informacijski sustav.
