Iskreno u ovom trenutku nikako ne jasan, je odgovor na pitanje iz naslova. A pitanje je hoće li ikada imati smisla. I nekoliko je razlog za to. Prije svega vrlo visoka cijena, nakon toga umirući segment tableta koji se prodaju sve manje, a treći i prije svega činjenično i možda najvažniji jest da im je u ovom trenutku cijena viša od nekih vrlo snažnih osobnih računala iz segmenta prijenosnih PC-a.
Danas se tako komentiraju nedavne objave Samsunga i Huawei koji su prvi među velikim proizvođačima pametnih telefona odlučili kako neće krenuti u redefiniranje klase / tipa uređaja, odnosno „form factora“.
Huaweijev Mate X koštat će 2299 eura čak i više nego isti takav uređaj iz Samsunga nazvan Samsung Galaxy Fold koštati 1980 eura. Hoće li biti kupaca za ove ultraskupe pametne telefone savitljivih ekrana, odgovor je zasigurno da. Isto kao što ih ima i za Appleov iPhone iako istraživanja pokazuju kako to ipak nisu isti kupci. I da se Apple zaletio s cijenom zadnjih modela. Isti ti analitičari kažu da su se i Samsung i Huawei opet zaletjeli. Očito su u pravu i moramo se složiti s njima iako je riječ o baš fora uređajima. Znakovito je da ih trenutno promatramo samo kroz staklo, baš kao i koncept koji je nultog dana prikazao i TCL koji sada upravlja brendovima Alcatel i Blackberry i koji se medijima pohvalio svojim novim uređaje, Pogađate, opet ispod stakla.
I upravo je to što su skriveni ispod stakla za većinu problem iako je za očekivati da će uređaji kada i stignu na tržište, a to se od Huawei i Samsunga očekuje vrlo skoro budu u pinom smislu te riječi funkcionalni. Ipak i dalje mnoge, pa tako i nas muči njihova vrlo visoka cijena. Bez onih floskula da svaki proizvod ima svog kupca postavlja se pitanje kome zapravo ovakav uređaj u konačnici treba. Ima rijetkih koji koriste i tablet i mobitel i za takve su ovi uređaji idealni, ali ipak ne po tako visokoj cijeni.
Veliki igrači svakako polažu nadu u ovu novu kategoriju uređaja koja cjenovno odskače od konkurencije, no kako ističu u TCL-u koji svojim Alcatelima cilja cjenovni rang ispod 200 eura po komadu pametnog telefona tako nešto očekuju i u segmentu savitljivih pametnih telefona. Možda to ipak neće biti cjenovni rang od 200 eura, ali ipak, tvrde u TCL-u cijena je sada vrlo visoka i oni kao kineski proizvođač svakako vide prostor za sniženje cijena.
Kako se niti Samsung niti Huawei nisu pohvalili telefonima koje smo mogli dodirnuti, isprobati ostaje da pričekamo vrijeme kada će se pojaviti na tržištu i kada ćemo zaista vidjeti što mogu i koji dio tržišta ih je zaista prihvatio i da li su to tzv. early adopteri odnosno oni koji tehnologiju uvijek moraju imati prvi ili se kupuju zbog prestiža ili postoji neko treće objašnjenje - možete ga i smisliti sami i poslati ga pa da vidimo što će se stvarno dogoditi.
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.