KOMENTAR: Držite IT uhljeba – milijun nijansi sive ili nešto kao RGB 8c8c8c

KOMENTAR: Držite IT uhljeba – milijun nijansi sive ili nešto kao RGB 8c8c8c

Foto: DepositPhotos

Kraj prošle godine obilježio je izlazak još jednog natječaja za koji će većina reći da je ponovno uhljebljivanje u državnoj službi i to ovog puta u Središnjem državnom uredu za digitalno društvo. Taj ured se odlučio na ekipiranje prema odluci Vlade i to prvim natječajem u listopadu i dodatnim na kraju prosinca prošle odnosno 2018. godine. I sada kreće prava priča. Jedni će reći da je opet na djelu uhljebljivanje, drugi će reći pa zar ne želimo digitalno društvo.

Za početka možda nekoliko pitanja koja se sama nameću. Gotovo pa sam siguran da sam neko dobro ili pak ludo pitanje zaboravio – pa slobodno dodajte!

 

I sada – što ćemo sad?

Na kojoj ste vi strani?

Želite li digitalne usluge – kao građanin ili kao poduzetnik, možda investitor?

Treba li država imati takav ured?

Mora li onda zapošljavati ili ne?

Kako odabrati prave kadrove?

Znate li nekoga tko bi odgovarao uvjetima natječaja?

Možda znate nekog tko se javio – zbog GDPR navedeni samo inicijali i godina rođenja?

Dodajte sami…

 

Možete neka pitanja ovdje dopisati i sami, možete krenuti u novu društvenu igru „drž'te IT državnog uhljeba“ ili ako vam je draže nazovite tu igru „drž'te digitalnog uhljeba“. Dodat ćemo ih svakako u tekst pa da se krenemo igrati – možda je to i najbolji ulazak u 2019. godinu.

Na čijoj ste vi strani?!

Baš me zanima kako je biti na jednoj ili drugoj strani. Onoj uhljebskoj ili onoj manje uhljebskoj. Koja na ovaj ili onaj način živi od tih istih hljeba. Gdje ti isti uhljebi žive od njih. Zaigrajmo…

Na kojoj strani su oni koji sve državne službenike smatra uhljebima ili pak sve one koji žive od državnih ili paradržavnih sredstava. Pa kad to mislite onda možda da i medicinske sestre, liječnike, vatrogasce, policajce nazovete uhljebima. Ili možda da probate raditi njihov posao. Ono u smjena 12 – 24 – 12 – 48. Ili nešto slično.

I da sad čekam one koji će reći da ovo gore nisu uhljebi, naravno da nisu. Ali žive od javnog novca i po definiciji javnog novca jesu. Ali naravno da nisu.

Tko je pravi uhljeb?

Što je s onima u ministarstvima, agencijama, tvrtkama u državnom vlasništvu? I tu je svašta moguće, ima svega. Ali nisu isto tako niti svi koji rade u državnoj upravi, isto vrijedi i za javna poduzeća baš uhljebi. I uvijek će biti tako. Bit će i crno i bijelo. Zapravo milijun nijansi sive – bolje rečeno RGB #8c8c8c ili neka slična nijansa – svjetlija ili tamnija.

IT uhljebi?

Postoje li zapravo IT uhljebi? Nekako sam uvjeren da je to vrlo teško jer stvari na IT tržištu govore kako manjka zaposlenika. Svi ih traže gotovo pa povećalom na tržištu. I spremni su na sve, jer su konkurentni. A plaće onda moraju biti konkurentne i primamljive da bi se ostalo, ne otišlo u inozemstvo.

Hoće li onda plaća u Središnjem državnom uredu za digitalno društvo biti primamljiva da se netko javi, netko možda tko je sada na realnom IT tržištu u tvrtki gdje sa svojim znanjem i referencama koje su potrebne za posao u ovom državnom uredu sigurno ima i veću plaću. A što i kako se traži pogledajte u našem tekstu o natječaju.

U svakom slučaju natječaj je već izazvao rasprave u IT svijetu, na društvenim mrežama. Ima svakakvih komentara, ali to je neka druga priča društvenih mreža gdje dozvoljeno sve … možda bih sad radije upotrijebio i neku ne baš pristojnu riječ – jer eto svi misle da su uvijek u pravi. A argumenti su uvijek sporedni ili možda kako je rekla jedna reklama – imamo barem više ili manje 4 milijuna ili više nogometnih izbornika.

Bit će zanimljivo vidjeti kako će se priča o ovom zapošljavanju na kraju rasplesti, tko se sve javio, tko će na kraju dobiti posao. A onda ako neće biti rada i rezultata onda imamo puno veći problem.

Još iz kategorije

Vjeruju li korisnici u SaaS?

Vjeruju li korisnici u SaaS?

20.03.2019. komentiraj

Softver kao usluga (software-as-a-service – SaaS) model je kojim je softver u potpunosti dostupan za primjenu, ne nalazi se na lokaciji korisnika i ne kupuje se nego se iznajmljuje. Na svjetskoj razini postao je sve učestaliji od 2012. godine kada su vodeće svjetske tvrtke poput Microsofta i Amazona uvidjele glavnu prednost ovog modela, a to je planirani ponavljajući prihod (eng. Recurring revenue).

Speed, give me what I need

Speed, give me what I need

18.03.2019. komentiraj

Kad netko kaže da brzina znači život, to zvuči kao patetična izjava Toma Cruisea u „Danima groma“, ili takva neka holivudska smijurija. Međutim, u avionu to je vrlo doslovna i stvarna istina. Samo dok postoji dovoljna brzina opstrujavanja zraka oko površina zrakoplova, postoji i uzgon koji avion drži u zraku. Jedan od drilova koje instruktor upucava pilotu učeniku u glavu, kroz cijelo školovanje, je da pilot prvo leti, onda navigira, a tek onda razgovara s kontrolom leta. Ovo „prvo leti“ na prvom mjestu znači da održava brzinu aviona i odstojanje od prepreka.

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

Kako je Estonija postala napredna zemlja e-vladavine

06.03.2019. komentiraj

Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.