Hrvatski IT sektor i dalje muče problemi vidljivi već godinama, najrazličitije analize domaćeg vrlo propulzivnog sektora, kako to mnogi vole reći, muči činjenica da je država i dalje jedan od najvećih dobavljača. Takvo stanje na tržištu ne dogovara nikome. Država mora „smanjiti“ potrošnju.
Država mora prepustiti mjesto drugima kada je riječ o visini javnih nabavki, no to posredno snažno govori i o domaćem gospodarstvu gdje napredna IT rješenja najviše kupuju financijska i telekomunikacijska industrija, te dijelom i neke velike tvrtke iz drugih sektora, no male tvrtke se u krizi mnogo teže odlučuju za nabavku IT rješenja.
Međutim dugotrajno zaostajanje u informatizaciji prije svega tijela državne uprave, nesređenost sustava, mnoštvo potpuno nepovezanih baza, državna informatika koja je odsječena jedna od druge, govori da će većih nabavka sigurno u budućnosti i biti. Ali i gospodarstvo se mora trgnuti, realna usluga za realnu cijenu, bez dumpinga i ostalog, nedovršenih ili poludovršenih proizvoda.
Da će država ulagati i razvijati dokazuje i nedavni intervju s Darkom Parićem, pomoćnikom ministra Uprave za e-Hrvatsku koji pojašnjava kako uskoro kreće projekt e-Građani koji će za početak osnovne usluge države otvoriti građanima. I dok je tvrtkama omogućena prijava poreza online i bespotrebno pretipkavanje obraza u Poreznoj upravi je svedeno na minimum jer ionako knjigovodstva koja to izrađuju rade na računalu, to se za građane iako se o tome priča već godinama nije dogodilo. A kad će ... ne zna se.
Mnoštvo je usluga, kako bi neki rekli servisa koje je potrebno napraviti i to će se dogoditi, u budućnosti. Za to treba IT rješenja - usluga i hardvera i softvera, no još jednom država mora „smanjiti“ IT potrošnju. Jer samo su APIS IT i FINA prošle godine kroz javnu nabavu utrošili 170 milijuna kuna, gotovo 16,7 posto ukupnog tržišta sklopljenih ugovora o javnoj nabavi koje je tek nešto veće od milijardu kuna. To je pokazala analizia Briefinga. Veliki su to projekti dva najveća dobavljača IT usluga za državu APIS IT-a po najvećem iznosu i s najvećim brojem ugovora FINA-e.
I sad će mnogo reći da je dio tih poslova mogao odraditi i privatni sektor, da mogao je i to je činjenica. Odluka da APIS IT u vlasništvu države i grada Zagreba, te FINA u vlasništvu države budu okosnica i to je odluka. Koja se može mijenjati, ali ne preko noći, ako se tako odluči. To je politika.
I sve je opet koncentrirano u Zagrebu, da neki će reći centralizirana smo država, ali zar se nešto nije moglo i drugdje stvoriti, svejedno je gdje su serveri, bitno je da sustav radi i da su podaci dostupni - bilo kada i bilo gdje. Da je situacija u IT-u prilično loša govori da je hardver 37 posto, softver 32 posto, ostalo pretežito usluge 31 posto. Dakle manje je tu dodane vrijednosti i pameti, da i konzalting usluga, nismo vas zaboravili dragi konzultanti, tu ste unutra, ali to je raspored snaga koji dokazuje da razvoja mora biti.
Ali država mora „smanjiti“ potrošnju, mora se izmaknuti gospodarstvu.
