Estonija je dom najbolje očuvanog srednjovjekovnog grada u sjevernoj Europi, ali je u 21. stoljeću ipak najpoznatija po svojim naporima da se okrene prema budućnosti kroz impresivan sustav e-vladavine. Naime, spomenuti Talinn i ostali estonski gradovi daleko su moderniji i napredniji od mnogih u većim i bogatijim zemljama no što je Estonija.
Naime, ta je baltička zemlja jedina država u svijetu u kojoj birači mogu glasovati elektroničkim putem, odnosno cijeli se izbori mogu formalno provesti bez izlaska na birališta, a sve što treba je posebna e-osobna iskaznica. I taj se sustav konstantno nadograđuje kako bi ostao siguran pa tako građani prilikom izbora moraju proći dvostruku autentifikaciju zaštićenu lozinkama. Ujedno, Nacionalni odbor za informacijsku sigurnost tvrdi da se njihov sustav ne može probiti.
Glasovanje je samo djelić priče jer 99 posto javnih usluga dostupno je online 24 sata svih sedam dana u tjednu, a istovremeno se smanjila i birokracija te uštedjela već do ovog trenutka oko 800 godina radnih sati. Pritom se uštedjelo na desetke milijuna eura nepotrebnih troškova i na tome bi mnogi mogli naučiti, u prvom redu Hrvatska.
Naravno, ništa nije došlo preko noći, ideja o eEstoniji stigla je u kasnim devedesetim godinama prošlog stoljeća i počela se razvijati s početkom ovog stoljeća. Kad se kroz nekoliko godina završilo s postavljanjem temelja, sve je postalo lakše. Jer, ne treba smetnuti s uma da Estonija ima 1,32 milijun stanovnika pa se promjene mogu izvesti bezbolnije no u većim zemljama. I to se iskoristilo na sjajan način te je stvorena vrhunska e-uprava.
No, s vremenom se ipak ponešto promijenilo pa su druge zemlje prestigle Estoniju, koja se u 2018. našla tek na 16. mjestu EDGI (E-Government Development Index) ljestvice koju postavljaju Ujedinjeni narodi. Tome je tako jer se u Estoniji još uvijek ne može plaćati mobilnim uređajem ili aplikacijom, što se čini čudno s obzirom da je tako nešto omogućeno u brojnim zemljama.
Ali, treba znati da se Estonija ipak koncentrirala prvenstveno na e-upravu i rješavanje problema birokracije, podizanje nivoa demokratizacije i informatičke pismenosti nacije. A to Estoncima ide odlično i još uvijek su specifični po tome na svjetskoj razini...
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
I dok čekamo rezultate najvećeg domaćeg telekoma HT-a, stigli su rezultati A1 Hrvatska. Za Telemach Hrvatska znamo samod a su u kompaniji jako zadovoljni, da su svi pokazatelji u zelenom, no više ćemo znati kada bude predano godišnje financijsko izvješće. rezultati A1 su jako dobri obzirom na vrlo izazovnu godinu iza nas.
U prošloj poslovnoj godini nastavili smo rasti, unatoč tome što su se kamatne stope jako povećale i sveopća tržišna klima nije bila pogodna. Naš novi proizvod Software Assurance (SSCS) nastavlja snažno rasti, a postojeći servisi podupiru investiranje u nove produkte. Premda mnoga od imena klijenata ne možemo objaviti, među njima su vodeće tehnološke i security kompanije današnjice, kao i društvene mreže, vladine agencije i korporacije. Neke od njih spadaju u Fortune 500, što je popis najvećih kompanija u SAD-u.
