Istanbul kakvog ne očekujete: CEBIT 2014

Istanbul kakvog ne očekujete: CEBIT 2014

Foto: Dražen Tomić

Uvijek je problem zbrojiti dojmove koje vam ostavi grad kao što je Instanbul. Ako ste ga posjetili onako turistički, jasno vam je o čemu pričam - spoj istoka i zapada, kultura i nacija, povijesti i sadašnjosti, trgovine i domaćinstva, sve je to nevjerojatan doživljaj koji ljude uobičajeno ostavljaju ili bez riječi ili ih jednostavno uplaše. Kad tome pridodate i poslovnu stranu, sajam CEBIT na kojem smo nazočili, ali i brojne sastanke koje smo odradili na obije strane Bospora, onda se morate vratiti stvarno puni dojmova, ali i ideja, preporuka i učenja.

Cilj putovanja, barem onaj kojeg smo promovirali - bilo je posjet sajmu CEBIT, što je jedan od većih regionalnih IT sajmova u tom prostoru. Naravno, održali smo mnoštvo sastanaka, upoznali tržište, razgovarali s raznim predstavnicima udruga i asocijacija, no to je sve što bi očekivali od jednog takvog sajma tog tipa. U principu, ako ste bili na CEBITu u Hannoveru, sve znate - možda je prostor, sadržaj i broj posjetitelja manji, ali sajam funkcionira na isti način. Zanimljivo po nas, otišli smo u zajedničkoj organizaciji Ministarstva gospodarstva, HGK, HUP, CISEX i Hrvatskoj klastera konukrentnosti ICT. Već po broju onih koji sudjeluju rekli bi da je ovo osuđeno na propast, ali nekako smo zajedničkim naporima uspjeli da se tamo otisne 29 tvrtki s preko 60 ljudi, pa smo bili najveća strana delegacija na sajmu (veća od, na primjer  Njemačke ili Poljske). Opći dojam svih prisutnih je da bi sa ovakvom praksom dobre suradnje trebalo nastaviti, i to ne samo na području posjeta sajmovima, nego općenito na području bilo kojeg tipa suradnje.

Na press konferenciji formalno nam se obratio hrvatski veleposlanik u Turskoj, g. Dražen Hrastić, koji je odlično opisao stanje koje nas očekuje u Turskoj, poglavito iz domene gospodarske diplomacije. Iako možda nije bilo za očekivati, g. Hrastić i njegova ekipa bili su s nama gotovo dva dana zajedno na sajmu i potrudili se ne sam razgovarati s svima i zabilježiti očekivanja, nego i organizirati niz događanja i susreta, time smo dobili odličan vjetar u leđa za naše aktivnosti. Opća ocjena je da nam taj dio diplomacije u Turskoj funkcionira odlično, pa je možda i dobar model za kopirati u sve zemlje u kojima imamo nakanu bolje razumjeti tržište i povezati se s lokalnim partnerima. Također, odlično nas je pratila i ekipa iz Ministarstva gospodarstva, gdje smo naveliko razgovarali s pomoćnikom ministra, g. Vedranom Kružićem o tome što je najbolje napraviti - baš je tog dana bila usvojena Industrijska strategija, pa… imalo se o čemu, ali u kontekstu onog što se upravo događalo u Turskoj.

Upravo kroz te aktivnosti shvatite što je danas Turska: to je zemlja s ciljem. Cilj je naravno, 2023 ili 100 godina Republike - cilj koji oni ne shvaćaju olako i zadali su si ambiciozne ekonomske ciljeve koje žele ostvariti: na primjer, biti jedna od deset najvećih svjetskih gospodarstava, smanjiti nezaposlenost na ispod 5% ili biti peta svjetska turistička destinacija. Nekako vam se čini da je sve predodređeno tome: svi rade na investicijama i projektima. Svi pričaju o tome što žele napraviti do 2023. Onda se ne treba čuditi kao Turkish Airlines agresivno preuzima dominaciju na nebu ne samo povećanim brojem letova. Strateški, danas je najjeftinije letiti bilo gdje s Turkish Airlinesom (gledam redovne, nacionalne aviokompanije). Tjedan dana na moru u Turskoj, zajedno s avio kartom, u hotelu s 4 zvjezdice, danas vas već košta ispod 2.000 kuna. Imaju uvjerljivo najviše prostora u kabini za sjedenje i daleko najkvalitetniju hranu koju sam probao u zadnjih… 20 godina. Nekako na sve strane vidite tu želju i strategiju pa onda i plan i izvršenje: kažem vam, Turska je zemlja koja ima plan. Naravno, sad bi mi krenula suza za hrvatskim nesnalaženjem, ali to nije tema ovog teksta, nekako nema vremena više za žalopojke i ostale tužne priče s povijesnim dodacima.

Najbolji primjer usmjerenja i odlučnosti bio je sastanak koji smo imali u Trgovačkoj komori grada Istanbula. Može vam se činiti da je to samo "komora" ali ista ima 360.000 upisanih tvrtki u svoj registar. Za početak, uspjeli smo dogovoriti sastanak u 21:30 - dobro ste vidjeli, prilično kasno navečer. Ljudi su zauzeti, posla preko glave, zaključili smo odmah. Ali da će nas u tako kasno vrijeme dočekati pune radne sobe, gotovo potpuno popunjena komora, niz ljudi koje smo tamo sreli… sve potvrda da Turska stvarno ima cilj do kojeg izrazito drže i žele ga ostvariti. Sastanak je bio naravno vrlo direktan i otvoren, ako želite raditi u poznatoj win-win kombinaciji sva su vam vrata otvorena. Malo drugačije nego naš HGK, ali ako naš HGK nastavi kao njegov ICT dio, možda se imamo čemu nadati.

Što smo naučili? Prvo, Turska je ogromno tržište, pa iako smo tamo upoznali mnoštvo tvrtki iz različitih susjednih zemalja, čini vam se da možete biti zaokupljeni samo turskim prilikama u slijedećih nekoliko godina. Ekonomija im je, u usporedbi s našom, jednostavno ogromna i većina naših brojeva odnosi se na omanji grad u centralnoj Turskoj. Na primjer, njihov novi tehnološki park u Istanbulu danas ima 260 tvrtki koje rade primarno poslove u domenama obrane, ICT, elektro, biotehnologije i slično - s time da ovdje ne govorimo o tvrtkama startupima, jer ukupno tamo dnevno radi oko 30.000 ljudi. Drugo, izrazito drže do partnerstva i traže ravnopravan odnos u bilo kojem obliku zajedničkog rada. Ako želite raditi u Turskoj, pronađite lokalnog partnera i imajte jasne planove kako zajednički razvijati poslovanje tako da obje tvrtke imaju korist od aktivnosti. Treće, nema svrhe dolaziti tamo sa općim rješenjima tipa "ERP" ili "CRM". Oni nas primarno vide u nišama i specijaliziranim znanjima koja su komplementarna njihovima i uistinu su tražena. I na kraju, biti iz Hrvatske za nas može biti samo prednost - uvijek postoji određena povijesna povezanost nas iz Hrvatistana i Turske.

Poruka za sve, ne samo za informatičare: pakirajte kofere. Nema druge. Nije to nekakav "trbuhom za kruhom" pristup - jednostavno svijet je danas dostupniji nego ikad i novac, kako je to već popularno rečeno, nikada ne spava. Prilike su svugdje, na primjer, Turska planira do 2023 podignuti udio ICT "ekonomije" na 8% u BDP-u, što je neusporedivo, recimo, s naših 4,5%. Dodatno, udio programskih rješenja i usluga sa dodatnom vrijednosti danas je tek na 15%, što je zapravo za tvrtke koje prodaju specijalizirana rješenja ogroman potencijal rasta.

Moglo bi se sada napisati daleko duži sastav od ovoga, no, obratite pažnju na Tursku - odlučili su ponovno biti velesila i to za sada, bez pomoći EU. No u sasvim otvorenim i prijateljskim odnosima s bilo kojom nacijom, religijom i prostorom.

Na kraju, hoćemo li se vratiti? Naravno, ja već za 14 dana, a čini mi se da i ostali planiraju nastavak svojih aktivnosti. Nešto uz pomoć partnera koji su već tamo, nešto uz pomoć gospodarske diplomacije, nešto u zajedničkim klasterima a bit će potrebno i nešto sreće. Vidimo se na večeri u Buhari, ma koliko to smješno na našem jeziku zvučalo.

 

*O autoru: Ratko Mutavdžić osnivač je i arhitekt rješenja u tvrtki PROJEKTURA, savjetodavnoj tvrtki koja istražuje nove i tehnologije u nastajanju te ih uvodi u različite organizacije. Možete ga pronaći na adresi www.projektura.org ili na elektroničkoj pošti ratko.mutavdzic@projektura.org.

Još iz kategorije

DESET GODINA DO PONOĆI: Četiri hitne globalne krize i njihova strateška rješenja

DESET GODINA DO PONOĆI: Četiri hitne globalne krize i njihova strateška rješenja

03.07.2020. komentiraj

Svijet ima 10 godina za riješiti svoje hitne izazove ili će biti prekasno. U svojoj novoj knjizi „DESET GODINA DO PONOĆI: Četiri hitne globalne krize i njihova strateška rješenja (4. kolovoza 2020.; Berret-Koehler), Blair Sheppard objašnjava zašto je taj vremenski okvir tako presudan, koji su najhitniji izazovi i ključni elementi rješenja.

Koronavirus kriza: regija CEE u padu

Koronavirus kriza: regija CEE u padu

25.06.2020. komentiraj

Kako funkcioniraju tržišta Srednje Europe? Poslovni stručnjak Andreas Schwabe, viši ekonomist u Raiffeisen Bank International AG (RBI) i diplomant MBA programa Global Executive na poslovnoj školi WU Executive Academy, analizirao je utjecaj koronavirus krize na regiju CEE s posebnim fokusom na ekonomije Hrvatske, Rusije, Rumunjske i Bugarske.

Kako odabrati pravi printer za kućni ured

Kako odabrati pravi printer za kućni ured

24.06.2020. komentiraj

Rad na daljinu postao je potreba kao nikad prije u trenucima pandemije koronavirusa pa su se zaposlenici morali prilagođavati, što je podrazumijevalo nabavku ključnih “alata” za kvalitetan rad. A jedan od njih za neke je svakako printer.