Nova era odgovornosti za direktore informacijske sigurnosti
U proteklih samo nekoliko godina jedna se uloga u kibernetičkoj branši bitno promijenila, a to je uloga direktora informacijske sigurnosti (engl. Chief Information Security Officer, CISO).
Nedavno se među vijestima pojavila informacija kako njemački investitor Hartmut Lademacher koji je s 10 milijuna eura obnovio dvorac Martinis Marchi iz 18. stoljeća na Šolti u luksuzni hotel ima problema s Hrvatskim šumama. Investitor je od nekadašnjeg Fonda za privatizaciju kupio tada oronuli dvorac, a od Općine Šolta zemljište koje je oduvijek pripadalo objektu kao sastavni dio parka.
Oglasile su se Hrvatske šume, drugim riječima država, tvrdeći da je Općina Šolta prodala zemljište koje je bilo upisano kao šuma te da se tu automatski država knjiži kao vlasnik, a Hrvatske šume gospodare parcelom. Tim je aktom zanijekan kupoprodajni ugovor, pa se uključila i Općina Šolta koja je također tužila državu. Investitor najavljuje prestanak ulaganja u Hrvatsku.
Gospodin Lademacher vrlo je bogat čovjek. Neki procjenjuju da je zaradio više od 600 milijuna eura. Vrlo je teško naći detaljnije informacije o njemu na Internetu, zapravo većina linkova spominje ga u kontekstu njegove kćeri Claire koja se ove jeseni udala za princa od Luksemburga.
Vjerojatno se pitate kakve veze ove informacije imaju sa ICT portalom?
Hartmut Lademacher, Dr. Joachim Hertel i Dr. Rainer Zimmerman zajedno sa ostalim IBM-ovim rukovoditeljima osnovali su 1990. kompaniju LHS. LHS je akronim za Lademacher i Hertel Specifications. 1997. kompanija je izlistana na Nasdaq burzi kao i na burzi u Njemačkoj. Sema, anglo-francuska kompanija kupila je LHS 2000. godine kako bi stekla pristup američkom telekomunikacijskom tržištu i uslugama. Ubrzo nakon toga, Sema je preuzeta od američke kompanije Schlumberger koja je željela diverzificirati portfelj u IT usluge tvoreći korporaciju SchlumbergerSema.
Godine 2003. SchlumbergerSema povukla se iz svih sektora koje je imala u portfelju osim iz usluga vađenja nafte. Njezin telekomunikacijski posao razdvojen je u dvije kompanije, od kojih se jedna bavila razvojem software-a, a druga sistem integracijom. 2004. godine, General Atlantic, LLC i LHS - obje sa originalnim osnivačima LHS kompanije, kupili su ponovo kompaniju koja se bavila razvojem software-a. LHS je pretvorena u dioničko društvo 2006. te je izlistana ponovo na njemačkoj burzi. 2007. godine, Ericsson je kupio većinu dionica LHS-a, a 2010. potpuno je preuzeo vlasništvo nad kompanijom koja je delistana s njemačke burze.
Glavni proizvod LHS kompanije bio je BSCS (Business Support & Control System), billing software koji po procjeni zauzima oko 30% svjetskog telekomunikacijskog tržišta zajedno sa ostalim rješenjima za naplatu telekomunikacijskih usluga sadašnjeg vlasnika. Imala sam priliku raditi 10 godina s proizvodom, štoviše toliko sam ga koristila u svakodnevnom radu da sam počela razmišljati kao i tim inženjera koji ga je razvijao.
Kod se pojavila neka nova funkcionalnost i arhitektura podataka koja ju definira, gotovo mi i nisu trebale upute kako ju koristiti. Iako je kompanija mijenjala vlasnike, neki njezini coredijelovi nisu se mijenjali, precizno dizajnirani i promišljeni od početka. LHS, kao i neki od kasnijih vlasnika, nije se bavila sistem integracijom, nego razvojem software-a te edukacijom.
Zbog takve strategije, telekomunikacijske kompanije su uvijek na neki način morale raditi s dvije kompanije, LHS-om koja je radila analizu zahtjeva, razvijala software i odlučivala što se će se od zahtjeva implementirati te a drugom koja je radila sistem integraciju.
Da se vratimo na početak priče. Teško je vjerovati da je čovjek takve poslovne karijere došao u Hrvatsku sa skrivenim namjerama. Vjerojatno je poduzeo više pravnih mjera radi zaštite svojeg ulaganja. Zaista se nadam da će ova investicijska priča imati sretan završetak te da će gospodin Lademacher nastaviti investirati i dolaziti u Hrvatsku sa svojim prijateljima i brojnim poslovnim partnerima. Ne samo radi ulaganja u turizam...
*O autorici: Ines Bašić bavi se poslovnom inteligencijom te analitičkim CRM-om. Posjeduje dugogodišnje iskustvo iz telekomunikacijske i financijske industrije. Možete ju pronaći na LinkedIn-u.
Više vijesti iz kategorije
KOMENTAR: Nastavak ulaganja i rasta
Sad kada su stigli i rezultati HT-a, pa kada se pogleda ono što je već objavio A1 Hrvatska te dok čekamo rezultate Telemach Hrvatska za 2023. godinu (jer kompanija nije na burzi) sasvim je jasno da se telekom tržište odupire problemima i da se ulaganja nastavljaju. Za HT je važno istaknuti da sada unutar grupe idu i prihodi Iskona koji je prestao biti tvrtka sada je samo brand, ali to matematički gledano ne utječe na konsolidirane rezultate i omogućuje laku usporedbu u odnosu na prethodnu godinu i isto razdoblje odnosno prvi kvartal 2023. godine.
KOMENTAR: Velika ulaganja, pripajanje Iskona, kupnja od Ericsson Nikole Tesle, promjena na čelu kompanije obilježili poslovnu 2023. za Hrvatski Telekom
Završena je napokon konsolidacija hrvatskog telekom tržišta, nakon što je Telemach Hrvatska kupio Optima Telekom od ZABA-e i HT-a, a A1 Hrvatska prije toga kupio što veće što manje telekome (B.Net) i kabelske operatore, sada je Hrvatski Telekom pripojio Iskon kojeg je kupio prije već podosta godina. Iako se pripajanje dogodilo s početkom ove godine i formalno pravno, sve je počelo još prošle godine. Time je završena konsolidacija tržišta i sada imamo tri velika telekoma HT, A1 i Telemach i nekoliko manjih Terrakom, 4Tel, Pro-Ping i još neke. I borba se za korisnike na optici nastavlja, a slično je u u mobilnom segmentu.
