INOVACIJA ... u zdravstvenoj prevenciji

INOVACIJA ...  u zdravstvenoj prevenciji
Dražen Tomić

U prošloj smo kolumni najavili prikaz različitih mogućih područja inovacije u zdravstvu. Počnimo s inovacijom u području prevencije bolesti. To je možda najkontroverznije područje u upravljanju zdravstvom: iako mnoge studije pokazuju enormni financijski benefit ulaganja u prevenciju (kanadska studija iz 2013. navodi više nego šesterostruki ROI - „povrat investicije“!), realnost je posve drugačija. U Hrvatskoj se procjenjuje da je udio izdataka na prevenciju svega oko 2%, EU27 2,9% (2014).

Gore navedenu kontroverzu zapravo je teško prihvatiti a situacija se čini još težom tim više što je teško je naći sudionika u zdravstvenom sustavu koji je sustavno, djelatno i iskreno zainteresiran za prevenciju. Glavni sudionici i njihov odnos prema prevenciji je:

  • Liječnici i ostalo medicinsko osoblje: zauzeti su liječenjem postojeće bolesti, velikoj većini prevencija nije u „opisu poslova i radnih zadataka“!
  • Pacijenti: u pravilu se brinu za svoje zdravlje tek kad se razbole; kad bi bilo drugačije, onda bi odaziv na osobni poziv za preventivni program raka debelog crijeva bio veći od 20%!
  • Osiguravatelji: ako želimo biti iskreni, njihov je poslovni interes imati što je moguće više nastupa „osiguranih slučajeva“; što je rizik veći, to će aktuar izračunati veću premiju!
  • Farmaceutska industrija: ona „živi“ od bolesti, dakle njezino sudjelovanje u prevenciji bolesti bi predstavljalo „kanibalizaciju“ njihova poslovanja!
  • Politika: preventiva pokazuje svoj rezultat dugoročno; htjeli mi priznati ili ne, interes političara, a tu spada i upravljanje zdravstvenim sustavom, je u vremenskom horizontu 4-8 godina!

Na trivijalnom primjeru elektroničkog podsjetnika za uzimanje lijekova koji na eBay-u stoji smiješnih 1,59$ vidimo da „Technology push“ omogućuje inovaciju na najrazličitijim područjima. Kao i drugdje u javnom sektoru, nedostaje druga komponenta - „Market pull“, odnosno tržišni interes za ozbiljniji rad na prevenciji. Možemo imenovati najvažniju „inovaciju“ koja nam je potrebna. Umjesto „Market pull“ uspostaviti nešto kao „Authority pull“ tj. zdravstvenu vlast koja sustavno, djelatno i iskreno podupire preventivu. Za početak, kod donošenja proračuna za naredno razdoblje, godišnje povećavati udio izdataka na preventivu za jedan postotni poen. Da izbjegnemo nesporazum: jedan postotni poen znači u prvoj godini povećanje izdataka za prevenciju od ogromnih 50%! Ako se to financira iz postojećeg zdravstvenog proračuna manjak za kurativu će biti „samo“ 1%.

Naravno, povećanje izdataka za prevenciju je nužan, ali ne i dovoljan uvjet za istinski djelotvorno smanjenje rizika od nastanka bolesti. Zato smo naveli da ta aktivnost mora biti sustavna, dakle ne smije se ograničiti na pojedinačne akcije kao što je sada slučaj (tri screening programa). Preventivni programi trebaju ciljati na održavanje zdravlja u segmentima koji u najvećoj mjeri uzrokuju zdravstvene tegobe, pa i najteže ishode. Za Hrvatsku nije bilo moguće pronaći relevantne podatke, no za početak fokusiranja na važna područja može poslužiti i svjetska statistika:

Uzrok

Smrti (milijun/godišnje)

Visoki krvni tlak

7.8

Pušenje

5.0

Visoki kolesterol

3.9

Slaba prehrana

3.8

Spolno prenosive infekcije

3.0

Nezdrava prehrana

2.8

Debljina

2.5

Fizička neaktivnost

2.0

Alkohol

1.9

Onečišćenje zraka

1.8

Slabi sanitarni uvjeti

1.6

Što bi bilo sustavno bavljenje prevencijom? Za početak da se „Uprava za prevenciju“ (sada ne postoji u Ministarstvu zdravstva) uhvati ovih desetak svjetski najčešćih uzroka smrti koje se mogu spriječiti prevencijom i javnozdravstvenim mjerama sustavno djeluje na sprečavanje nezdravog ponašanja građana.

JESTE LI ZNALI?

... da se prevencijom bave zdravstvena osiguranja čak i više nego zdravstvene vlasti. Koliko god to bilo nelogično? Između ostalih, time se bavi i krovna organizacija nacionalnih zdravstvenih osiguranja AIM (Association Internationale de la Mutualité):

U svojem vrlo utemeljenom odgovoru u raspravi o oporezivanju duhanskih proizvoda u svezi prevencije AIM navodi :

„Prevencija: ... smanjenje konzumacije zbog povećanog poreza je dugoročna. Povećane cijene cigareta također utječu na ishode vezane uz prestanak pušenja: više cijene povećavaju broj pokušaja prestanka pušenja, kao u uspješnost tih pokušaja.

...

Osim što povećanje cijena cigareta utječe na smanjenje konzumacije, ono je prepoznato i kao sredstvo za smanjenje troškova zdravstva te povećanje prihoda za zdravstvo, poglavito u zemljama srednje i niže razine nacionalnog dohotka. Na primjer, povećanje cijene od 1US$ za kutiju cigareta u svim zemljama bi dovelo ne samo do globalnog smanjenja konzumacije od 18%, nego i povećalo ukupni iznos trošarina na cigarete za 190 milijardi US$.“

Da zdravstveno osiguranje u svijetu misli ozbiljno o inovaciji, i u tom smislu o prevenciji, mogli smo u svjedočiti na konferenciji o inovativnim rješenjima u zdravstvenom osiguranju, održanoj u Beču 23-24.2.2017:

„Industrija zdravstvenog osiguranja treba ozbiljno poraditi na:

  • Modelima u kojima je pacijent u središtu interesa
  • Uspostavi VBC načina plaćanja („value based care“)
  • Novim odnosima s davateljima zdravstvene skrbi
  • Novim planovima za troškove lijekova
  • Ozbiljno financiranje preventivnih kampanja
  • Prilagodbu mreže institucija“

(Iz predavanja Rafael Senén, coverontrip.com)

Na istoj je konferenciji jedan od vodećih osiguravatelja AXA prikazao svoj koncept preventivnog djelovanja:

Jedan od najjačih „Technology push“ za inovaciju u zdravstvenoj prevenciji je svakako korištenje mreža socijalnih medija. Koliko tu nedostaje „Authority pull“ možemo pokazati na primjeru inovacija koja je opetovano predstavljena u više ministarstava, nažalost bez odjeka. Radi se o mreži socijalnih medija pod radnim nazivom „Sigurna djeca“. U toj mreži građani mogu prijavljivati doživljene ili uočene opasnosti koje vrebaju na djecu, što drugi mogu koristiti da ih izbjegnu, a javne institucije da ih uklone. Mreža bi funkcionirala na način prikazan na ovoj shemi:

Načinjen je internetski model takve mreže socijalnih medija, koji uvodno navodi:

„Samo u KBC-u Zagreb se svake godine u hitnoj službi obradi oko 6.000 ozlijeđene djece. Budući da KBC-Zagreb zbrinjava oko 10% hrvatske populacije, lako je izračunati da se svake godine u Hrvatskoj se ozlijedi najmanje 50.000 djece (0-14 godina) toliko teško, da trebaju liječničku pomoć. Njih 500-700 završi s određenim stupnjem invalidnosti, a između 50 i 100 podlegne od posljedica ozljeda. Ozljede su najčešći uzrok smrtnosti djece, više od svih ostalih uzroka ZAJEDNO!“

Nažalost niti u ovako drastičnom i evidentnom dokazu koristi od preventivnih aktivnosti (štoviše uz trenutne učinke!) nema djelatnog odjeka zdravstvenih vlasti. Baš je zato potrebno uvesti sustav upravljanja inovacijom u svim institucijama sudionicima u zdravstvu. Takav inovativni sustav bi onda institucionalno pokrivao ne samo prevenciju, nego i sve ostale „domene“ inovacije, na primjer korištenje inovativne medicinske tehnologije. To je sada prepušteno bolnicama, dakle sigurno ne funkcionira optimalno. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant