INOVACIJA … u jednoj konkretnoj obrazovnoj akciji

INOVACIJA …  u jednoj konkretnoj obrazovnoj akciji

Foto: Dražen Tomić

Nedavno sam OVDJE pogledao zanimljiv video (<20 minuta) o tome da  svako područje možemo savladati u 20 sati učenja. Zvuči pomalo čudno. Ipak bih jednu  točku iz ovoga predavanja uklopio u današnju temu o edukaciji prvašića i starije djece, a naravno  nastavnika i roditelja. Tema je kako izbjeći negativni utjecaj društva u školi i oko nje. Autor videa Josh Kaufman naravno ne tvrdi da će se u 20 sati naučiti sve o fizici ili sviranju gitare, nego ukazuje na to da  u 20-satnom ovladavanju nekom disciplinom možemo zapravo spoznati u čemu smo loši!

Naučimo dovoljno kako bismo sami ispravili svoje greške. To podsjeća na onaj stari vic o osobi koja je došla na klavirsko natjecanje:

„Što ste do sada svirali?“

„Ništa!“

„Pa zašto ste onda došli?“

„Nisam nikada svirao, ali mogu probati, možda uspijem!“.

Kaufman savjetuje da treba proučiti najvažnije u nekoj disciplini jer ćemo tako moći (uglavnom) samostalno napredovati naučenom sposobnošću samo-ispravljanja. Kako to primijeniti u gore navedenom problemu na naše prvašiće , njihove roditelje i nastavnike? Jednostavno, treba (u mnogo manje od 20 sati!) proučiti razne izvore koji govore o negativnim utjecajima skupina i pojedinaca u školi a zatim uključiti djecu u razmišljanje o tom problemu. Odličan je pristup prof. Špiljak iz Huma na Sutli (prethodna kolumna).Takav i  slične pristupe obrazovne vlasti trebaju učiniti dostupnim svima i učiniti ih gotovo obveznim „gradivom“. To će biti ono „kritičko mišljenje“ koje se trenutno reklamira kao dio eksperimentalnog programa kurikularne reforme.

Jedan od načina proučavanja discipline poput ove može  danas biti  korištenje Interneta: ne samo nekih „jednosmjernih“ baza znanja (npr. Wikipedia, SlideShare ili Researchgate), nego i interaktivnih servisa kod kojih se određena pitanja mogu direktno adresirati prema ljudima koji se profesionalno bave dotičnim područjem.

Zato sam na takvom servisu www.quora.com (više o ovom servisu u okviru „Jeste li znali“) postavio ovakvo pitanje o ovoj temi:

How can we prevent our children (age 7) to be influenced by bad companions?

(„Kako možemo spriječiti da naši prvašići podlegnu utjecaju lošeg društva?“)

To je pitanje na platformi Quora poslano na 25 adresa osoba koje su i do sada odgovarale na pitanja iz područja edukacije. Čak polovica njih je odgovorila. Odgovori su vrlo u skladu s konceptom podjele aktivnosti iz prethodne kolumne: preventivni (sprječavanje) i kurativni (otklanjanje posljedica). Ovdje sažeto neki od odgovora od kojih su neki su općeniti, a  neki govore o konkretnim iskustvima:

  • Moja samohrana majka je sa mnom razgovarala o samopoštovanju, odgovornosti i pokazivala ponos nad mojim uspjesima.
  • Zločesta djevojčica je počela izdavati naredbe, diktirati. Kad su ostala djeca to odbila, počela je vrištati. Tada su svi otišli od nje, bez vike i psovanja.
  • Ne možete spriječiti loš utjecaj, no u dobi od 7 godina možete utjecati da se razumiju pouke iz loših iskustava.
  • Jednostavno proučim djecu s kojom su u društvu i kažem svojoj djeci s kime se ne trebaju družiti, zbog drugačijih vrijednosti od naših.
  • Silno su važni razgovori za večerom, tada treba pokazivati modele pozitivnih vrijednosti.
  • Prikazati incidente zbog lošeg utjecaja i onda objasniti obrate.
  • Svakako neka se igraju (i) u Vašoj kući i promatrajte ih. Ako su problematični iz razreda, možda da zatražite premještaj. Ako su iz susjedstva, krajnja mjera je selidba.
  • Upoznajte i roditelje djece s kojima se Vaše dijete druži.
  • Djeca teže biti u društvu djece koja su uzbudljiva i zabavna. Često takva djeca nemaju pravi odnos prema pozitivnim vrijednostima. Vodite svoje dijete prema dobrim ocjenama što je dobro, a što ne.
  • Uputite dijete na vanškolske aktivnosti. Tamo su djeca angažiranih roditelja, dakle uzorak pozitivniji od prosjeka.
  • Pomozite svojoj djeci samostalno razmišljati i zaključivati, te razmotriti posljedice svojeg postupanja; naročito ih podučite izbjegavati postupke koji ih mogu upropastiti.

Ovdje ima ponešto za svakog roditelja ili nastavnika pojedinačno. No kako to učiniti javno dostupnim, široko primijenjenim?

­­­­JESTE LI ZNALI da postoji servis preko kojega ljudima koji se bave određenim područjem možete postaviti konkretno pitanje i dobiti posve personalizirani, često iistinu stručni odgovor? To je www.quora.com :

Proces se osniva na konceptu socijalne mreže. To nije čudno obzirom da su ga osnovali 2009. godine dvojica bivših zaposlenika Facebooka – Adam d'Angelo i Charlie Cheever. U Quori se korisnici registriraju i postavljaju pitanja. Određuju koja ih područja zanimaju, odnosno u kojim su područjima „eksperti“, npr. edukacija, inovacija, religija, fizika itd. Kad se postavi pitanje može se odabrati osobu kojoj će isto biti upućeno na osnovi područja ekspertize, iskustva i broja odgovora koji su već dali. Odgovori se mogu komentirati i lajkati („upvote“ i „downvote“). Pitanja se mogu postavljati i anonimno ako se radi o „škakljivom“ sadržaju korisnik preko Quora sustava dobiva odgovore na svoj e-mail, bez da Quora-javnost i osobe koje odgovaraju mogu identificirati pitatelja.

Servis je posve besplatan a unutar odgovora  se uobičajeno pojavljuju i oglasi. To je razumljivo stoga što je u 2017. Quora objavila da ima gotovo 200 milijuna mjesečnih posjeta, gotovo 100% više nego godinu dana ranije. Osim oglasa u pitanjima a naročito u odgovorima se mogu pojavljivati više ili manje skriveni oglasi koji promoviraju kompanije. Opis tog dijela poslovnog modela može se vidjeti OVDJE, a detaljnije o Quora ćemo prikazati u jednom od narednih članaka kolumne.

Teško je vjerovati da će obrazovne vlasti (Ministarstvo i pripadne agencije) učiniti nešto na ovome planu, jer poduka o sprečavanju lošeg utjecaja nije dio „službenog kurikuluma“. Alternativno bi bilo dobro djelovati preko medija koji zaokuplja sve veći  udio u vremenu svakog prvašića – Internet. Kao probu sam koncipirao jedan jednostavan kviz s primjerima loših i dobrih utjecaja na djecu, odnosno lošeg i dobrog ponašanja:

Svatko može pristupiti kvizu OVDJE i pokušati odgovoriti na 11 jednostavnih pitanja. Nakon odgovora, svatko može vidjeti svoj rezultat i objašnjenje uz svaki točan ili netočan odgovor:

Ovo je bio primjer pojašnjenja u slučaju „netočnog“ odgovora. Djeca samostalno ili uz pomoć roditelja odgovaraju uglavnom „za 5“, dakle 9-10 točnih odgovora od 11 pitanja. Negdje odgovaraju „pogrešno“ zbog svoje napredne dječje logike kod koje u obzir uzimaju posredne loše posljedice:

  • Košarka prije škole je „loša“ jer mogu zakasniti na prvi sat!
  • Kasniti u školu je „opasno“ zato, jer ako trčim u školu može me pogaziti auto!

Kviz, pogotovo za prvašiće, služi i kao podloga za razgovor s roditeljima ili nastavnicima. Ovdje je potrebno „samo“ angažirati roditelje i nastavnike da prošire link na ovakav (i slične) poticaje za poduku djece o uistinu važnim stvarima na početku novog razdoblja u njihovom životu. To može biti i podloga za stvaranje takvih novih podloga za ovladavanje novim znanjima i vještinama naše djece. Vraćamo se na početak ovoga članka: za odškrinuti vrata svakom takvom znanju i roditeljima i djeci nije potrebno više od 20 sati, kako je to prikazao Josh Kaufman u svojem TEDx predavanju. O tome više u ovoj kolumni naredni ponedjeljak.

 

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

Još iz kategorije

INOVACIJA …  gamifikacija u edukaciji

INOVACIJA … gamifikacija u edukaciji

18.09.2018. komentiraj

U prethodnoj smo kolumni vidjeli kako se može doći do znanja na globalnoj razini: Quora daje odgovor na gotovo sva pitanja. Postavljeno pitanje služi kao osnova za automatsku pretragu gdje sustav nudi odgovore na već postavljena pitanja. Tako se po mom osobnom iskustvu može riješiti do 80% upita. Ostalih 20% su novi upiti na koje odgovaraju „samoproglašeni“ eksperti u nekom području. Njihove odgovore pitatelji vrednuju s „upvote“ i „downvote“. Tako pitatelj može na osnovi kvalitete i kvantitete odgovora odabrati kome će uputiti svoje pitanje.: Najčešće se obraćaju onima koji su dali mnogo „upvoted“ odgovora. Ti „bodovi“ predstavljaju osnovu za „gamifikaciju“ obzirom da se odgovaratelji zapravo natječu u tome tko će dati više kvalitetnih odgovora. Sličan pristup osiguravaju   i  medalje i bedževi u LikeMyIdea ili Moodle.

Zašto je Facebook nemoćan u zaustavljanju vlastitog pada?

Zašto je Facebook nemoćan u zaustavljanju vlastitog pada?

14.09.2018. komentiraj

Facebook ima dvije milijarde aktivnih korisnika, što ga čini platformom s kakvom se može usporediti samo Google, čijih osam proizvoda koriste milijarda ili više ljudi. To su redom Google Search, Gmail, YouTube, Maps, Chrome, Android, Google Play i Google Drive. No, zašto je to bitno?

INOVACIJA …  u pitanjima i odgovorima

INOVACIJA … u pitanjima i odgovorima

13.09.2018. komentiraj

Za ovo bi čovjek rekao – lijepo uređen vrt. No pažljivijem i iskusnom promatraču neće promaći ovaj detalj. Što je to? To je izdanak bambusa izrastao iz „rizoma“, masivnih korijena koji se šire. Ako nemate sreće, uništit će Vam svojom agresivnošću cijeli vrt. Ispod trave se stvara cijela mreža bambusovog korijenja i širi se nezaustavljivo desecima metara dalje od posađenog bambusovog grma!