Kad govorimo o „technology push“, kao jednom od pokretača inovacije, najčešće mislimo na napredak ostvaren tehnološki naprednom opremom. Nova disruptivna inovacija pokazuje sve veće promjene u posve novim poslovnim modelima, nezamislivim prije desetak ili manje godina. I ovdje tehnologija najčešće igra odlučujući značaj, prvo u promjeni procesa, zatim organizacije i konačno uspostavi posve novog poslovnog modela. U kolumni INOVACIJA ... i zdravstvo smo kao primjer prikazali radiologiju:
- Inovacija procesa: U „herojsko doba“ (1980-e) prijenosa podataka (cca. 48 kbit/sek !) bio je veliki uspjeh postaviti proces tako da se slika hitnog slučaja po noći prenese iz lokalne bolnice u središnju, gdje su u režimu 7/24 bili prisutni radiolozi subspecijalisti. Oni su očitavali rendgensku sliku i vraćali nalaz e-mailom u lokalnu bolnicu. Putovanje slike umjesto pacijenta je bila inovacija u procesu.
- Inovacija organizacije: Uznapredovala tehnologija prijenosa podataka je omogućila da se rendgenska slika može poslati bilo gdje i bilo kada uz neznatan trošak. Slika se šalje u „oblak“ kojem daljinski (od kuće!) pristupaju licencirani radiolozi i praktički odmah očitaju i dostave nalaz. Zavisno o složenosti nalaza i „težini“ dijagnoze može se provoditi „double reading“ i uvesti dalja dodatna provjera u slučaju nesklada tih dvaju očitanja. Proces je sličan kao i ranije no organizacijski se postavlja pitanje da li u bolnicama uopće trebaju biti fizički prisutni radiolozi samo zbog očitavanja rtg snimaka? To je organizacijska inovacija.
- Inovacija poslovnog modela: ako upotrijebimo moderni buzzword - ne vode li ovakav proces i organizacija nužno do „uberizacije“ kompletne neinvazivne radiološke dijagnostike? U okviru „Jeste li znali?“ je pojam „uberizacije“ opisan podrobnije s primjerom mu zdravstvu. Ovdje je važno napomenuti samo da poslovni model od zaposlenika radiologa u bolnicama i velikim radiološkim centrima prelazi u „freelance“ usluge licenciranih specijalista koji rade po načelu „value for money“, upravo kao Uber „taksisti“.
Načelna shema modela: „radiologija u oblaku“:
JESTE LI ZNALI?
... da je „uberizacija“ postao jedan od „najvrućijih“ poslovnih buzzworda novoga milenija? Svi znaju što je Uber - nova taksi služba s poslovnim modelom postavljenim naglavce! Prije svega, ta služba/tvrtka je najveća svjetska kompanija za automobilski prijevoz putnika koja ne posjeduje niti jedno taksi vozilo! Bazira se na mobilnoj platformi koja omogućuje neposredni kontakt primatelja (putnika) i davatelja (vozača) usluga. Ne samo za naručivanje nego i za obračun i ocjenu kakvoće usluge.
Postavlja se pitanje kakve veze može imati takav inovativni poslovni model s drugim industrijama, osobito sa zdravstvom? Ipak ima. To objašnjava definicija novog poslovnog izraza - „uberizacija“:
To je prelazak na operativni model poslovanja koji omogućuje sudionicima učinkovitu i djelotvornu razmjenu nedovoljno korištenih kapaciteta ili sredstava, uključivo ljudske potencijale. (modificirano iz Wikipedia).
Ova općenita definicija se može konkretizirati kao:
Usvajanje poslovnog modela u kojem se usluge nude na tržištu putem neposrednog kontakta kupca i davatelja, obično putem (mobilne) tehnološke platforme.
Osim Ubera, još tri globalno najveća davatelja usluga, koriste napredne tehnološke platforme koje su dovele do revolucije u poslovnim modelima u njihovim industrijama:
Kao primjeru u grafici „uberizacija“ može inovirati poslovne modele u najrazličitijim industrijama: mediji, trgovini, turizmu. Netko će reći - zdravstvo je previše osjetljiva industrija da tu iz igre izbacimo visoku razinu regulacije, pa time i „posrednike“ između pacijenata i davatelja zdravstvenih usluga.
Bit ću drastičan, to je usporedivo s davnim predviđanjima o neprovedivosti predloženih inovacija. Na primjer: „Avioni su zanimljive igračke, ali nemaju nikakvu vojnu vrijednost!“ (maršal Foch, 1911). Nije trebalo čekati II Svjetski rat, nego samo nekoliko godina u prvome, kad se pokazalo koliko su opasne takve negativističke ocjene inovacija!
Ako govorimo o zdravstvenim uslugama, „uberizacija“ zdravstva je vruća tema već nekoliko godina. Ako pogledamo preko Google - "uberization of healthcare" - daje > 3.000 dokumenata. Svakako se treba referencirati i na nedvojbeno pouzdani izvor - Forbes o tome piše ovdje:
„What Comes After The 'Uber For Healthcare' Model?“ („Što dolazi poslije modela 'Uber za zdravstvo'?“)
Forbes-ova autorica Reenita Das osim „uberizacije“ kao ključni model koristi i pojam „virtualizacija zdravstva“: dok se „uberizacija“ bazira uglavnom na mobilnim tehnologijama, „virtualizacija“ koristi „veće formate“. a prikaz objekata u naravnoj veličini. Prikaz vrlo često može biti i u nadnaravnoj veličini. Tada smo već u području „augmented reality“kao što je na primjer u mikrokirurgiji. U zdravstvu se „uberizacija“ na mobilnoj platformi koristi za taksi službu, za naručivanje pacijenata na pretrage i preglede, „customer experience“, interakciju s osiguranjem itd, a „virtualizaciju“ za sofisticirani „telepresence“, na primjer za ultrazvučni pregled na daljinu.
Spomenuta dva temeljna pojma budućih zdravstvenih procesnih i poslovnih modela su osnova ovog programatskog članka kao što je navedeno u zaključku:
Virtualizacija zdravstva će nastaviti revoluciju načina davanja zdravstvene usluge. Ipak je sigurno da će, „face-to-face“ ljudsko prisustvo ostati kralješnica zdravstvenoga spektra. Uberizacija će imati veliku ulogu u povezivanju davatelja usluga i pacijenata izvan ordinacija, bolnica i dijagnostičkih laboratorija.
Pomak fokusa s intervencije na „upravljanje pacijentima“ moguć je „agresivnim monitoringom“ bez korištenja ionako ograničenih resursa svih vrsta. Da bi ostvarili nadzor na zdravstvenim stanjem pacijenata davatelji usluga trebaju koristiti virtualizaciju i „uberizaciju“. Na taj način stvaraju hibridna rješenja za zadovoljenje trenutne i buduće potražnje za zdravstvenim uslugama.
Koliko je „agresivni monitoring“ već postao realnost ilustrira 49. slajd iz predavanja OVDJE, gdje gotovo da ne stanu svi „gadgeti“ koji ga omogućuju:
Ovime završavamo „serijal“ o inovaciji u zdravstvu. Sljedeća tema je konkretan primjer projekta inovacijskog sustava u gradskoj upravi, s kojim konceptom i onda prvim iskustvima počinjemo u ovoj kolumni naredni ponedjeljak!
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant
