INOVACIJA ... „društvena“

INOVACIJA ... „društvena“
Dražen Tomić

U prethodnoj smo kolumni analizirali inovaciju u području zakonodavstva. Ako to proširimo, dolazimo do još jednog područja koje se sve više i više razvija u svijetu, a to je „social innovation“. Ipak  to područje inovacije zaostaje za  područjem poslovne inovacije iz dva primarna razloga:

  • Inovacija se još uvijek pretežno povezuje s (fizičkim) proizvodom, dakle nečime što se može izumiti i patentirati, a ne s funkcioniranjem javnoga sektora;
  • U poslovnoj inovaciji osim „technology push“ (što jednako vrijedi i za socijalnu inovaciju) nedostaje komponenta „market pull“ iz razloga što organizacije javnog sektora ne mogu propasti!

Što je „društvena inovacija“, ovdje dvije odabrane definicije:

Stanford Business:

„... je proces razvoja i primjene djelotvornih rješenja za izazovne i često sistemske i okolišne probleme u cilju potpore društvenog napretka.“

Wikipedia:

„... su nove strategije, koncepti, ideje i organizacije koje idu ususret društvenim potrebama u raznim područjima (radni uvjeti, edukacija, razvoj zajednice ili zdravlje) - proširuju i jačaju civilno društvo.“

Unapređenje društvene inovacije je jedan od fokusa Europske Komisije (EK): http://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/policy/social_en

Ciljevi koji se žele postići su:

  • Promicanje društvene inovacije za veći rast i nova radna mjesta
  • Razmjena informacija o društvenim inovacijama u Europi
  • Potpora inovativnim poduzetnicima i mobiliziranje investitora kao i javnih organizacija.

Konkretni koraci  EK u području društvene inovacija:

  • Umrežavanje
  • Konkurencija
  • Fondovi
  • Ekosustavi
  • Ostvarene koristi
  • Inkubacija
  • Istraživanja novih područja

EK je u okviru socijalne inovacije izdala dva istraživalačka dokumenta:

EK organizira godišnje natjecanje u društvenoj inovaciji za civilni sektor.

Hrvatske udruge tu nisu prošle nezapaženo, RODA je 2015. dospjela u polufinale ovoga natjecanja, vidi OVDJE.

­­­­­­JESTE LI ZNALI da osim EK i Svjetski Ekonomski Forum, koji je primarno okrenut (velikom) biznisu, ima u svojoj arhivi gotovo 5.000 dokumenata (analize, izvješća, „white papers“) na temu „social innovation“? To uzimam kao dokaz da se radi o uistinu relevantnoj temi!

U množini dokumenata WEF-a  (World Economic Forum) najbolje se okrenuti njihovim smjernicama izdanim 2016. godine (vidi OVDJE). Ovaj dokument od 34 stranice daje poslovnim ljudima odgovore na tri najvažnija pitanja na temu  društvene inovacije

  • Zašto je društvena inovacija važna za poslovanje?
  • Koje koristi donosi društvena inovacija?
  • Kako započeti projekte društvene inovacije?

U zaključku izvješća sačinjenog na osnovi intervjua s poslovnim ljudima navodi se u bitnome sljedeće (sažetak zaključka!):

  • Različita su iskustva u potpori aktivnostima  u vezi društvene inovacije u tvrtkama: neki imaju potporu uprave, a neki se žale na „Sizifov posao“;
  • Beziznimno svi intervjuirani vide snažne koristi od partnerskog odnosa u svojoj   tvrtki u projektima društvene inovacije;
  • Ovo izvješće je fokusirano na prilike tvrtki u društvenoj inovaciji: tvrtke su glavne poluge u pokretanju tih inovacija a vlasti pri tome trebaju pomoći kroz poticaje;
  • Konačno, izvješće nudi popis područja na kojima se mogu ostvariti inovacijske prilike, na primjer identifikacija, oblikovanje, učenje, proširenje i partnerstva u projektima društvene inovacije.

A gdje smo tu mi? Osim spomenutog djelomičnog uspjeha RODA, ako se potraži „društvena inovacija“ zajedno s „ministarstvo“, nema praktički ničega, osim ovoga: http://www.eu-projekti.info/otvoren-natjecaj-europske-komisije-za-drustvene-inovacije , dakle obavijesti o natječaju EK, ali bez neke posebne lokalne poticajne potpore naših državnih vlasti koju preporuča WEF u „Social Innovation Guidelines“.

U spomenutom pozivu za natječaj nema čak niti elementarne usluge Ministarstva razvoja... u obliku prevedenih uputa za natjecanje. Na www.eu-projekti.info je postavljena uputa na engleskom. Pa zar kod nas nije službeni jezik hrvatski? Čak ako se analiziraju podrobnosti, našim vlastima koje se brinu o EU-fondovima je trebalo čak 25 dana za objavu i tih izvornih neprevedenih dokumenata iz Brisela, a za podnošenje prijava je preostalo manje od 40 dana.  Dakle, naši upravljači EU-fondovima trebaju 25 dana za postavljanje dokumenata na svoj web a samo time smanjuju raspoloživo vrijeme za pisanje aplikacija za gotovo 40%!

Na temu društvene inovacije imamo slovima i brojem DVIJE objave državnih vlasti! „Društvenu inovaciju“ spominje objava Ministarstva demografije ... u povodu posjeta čak tri dužnosnice Ministarstva Konferenciji o društvenim uslugama. gdje se spominje i društvena inovacija. U lipnju 2017, lijepo vrijeme za turizam na Malti (vidi OVDJE). Nakon ovog izleta na račun poreznih obveznika, nije bilo drugih objava ovog Ministarstva o društvenim inovacijama kao niti izvješća sa dotične konferencije, a kamo li  o aktivnostima proizašlih iz pribivanja istoj tako brojne delegacije:

Na ovim „malim“ primjerima se vidi koliko vlast polaže na značaj društvene inovacije u RH. Kako mi netko ne bi prigovorio da kritiziram vlast „anegdotama“ u narednoj kolumni sljedeći ponedjeljak će biti riječ o mnogo važnijim primjerima kao i o ne/prepoznavanju glavnog potencijala inovacijske klime kod nas.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant