U prethodnoj smo kolumni analizirali inovaciju u području zakonodavstva. Ako to proširimo, dolazimo do još jednog područja koje se sve više i više razvija u svijetu, a to je „social innovation“. Ipak to područje inovacije zaostaje za područjem poslovne inovacije iz dva primarna razloga:
- Inovacija se još uvijek pretežno povezuje s (fizičkim) proizvodom, dakle nečime što se može izumiti i patentirati, a ne s funkcioniranjem javnoga sektora;
- U poslovnoj inovaciji osim „technology push“ (što jednako vrijedi i za socijalnu inovaciju) nedostaje komponenta „market pull“ iz razloga što organizacije javnog sektora ne mogu propasti!
Što je „društvena inovacija“, ovdje dvije odabrane definicije:
Stanford Business:
„... je proces razvoja i primjene djelotvornih rješenja za izazovne i često sistemske i okolišne probleme u cilju potpore društvenog napretka.“
Wikipedia:
„... su nove strategije, koncepti, ideje i organizacije koje idu ususret društvenim potrebama u raznim područjima (radni uvjeti, edukacija, razvoj zajednice ili zdravlje) - proširuju i jačaju civilno društvo.“
Unapređenje društvene inovacije je jedan od fokusa Europske Komisije (EK): http://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/policy/social_en
Ciljevi koji se žele postići su:
- Promicanje društvene inovacije za veći rast i nova radna mjesta
- Razmjena informacija o društvenim inovacijama u Europi
- Potpora inovativnim poduzetnicima i mobiliziranje investitora kao i javnih organizacija.
Konkretni koraci EK u području društvene inovacija:
- Umrežavanje
- Konkurencija
- Fondovi
- Ekosustavi
- Ostvarene koristi
- Inkubacija
- Istraživanja novih područja
EK je u okviru socijalne inovacije izdala dva istraživalačka dokumenta:
EK organizira godišnje natjecanje u društvenoj inovaciji za civilni sektor.
Hrvatske udruge tu nisu prošle nezapaženo, RODA je 2015. dospjela u polufinale ovoga natjecanja, vidi OVDJE.
JESTE LI ZNALI da osim EK i Svjetski Ekonomski Forum, koji je primarno okrenut (velikom) biznisu, ima u svojoj arhivi gotovo 5.000 dokumenata (analize, izvješća, „white papers“) na temu „social innovation“? To uzimam kao dokaz da se radi o uistinu relevantnoj temi!
U množini dokumenata WEF-a (World Economic Forum) najbolje se okrenuti njihovim smjernicama izdanim 2016. godine (vidi OVDJE). Ovaj dokument od 34 stranice daje poslovnim ljudima odgovore na tri najvažnija pitanja na temu društvene inovacije
- Zašto je društvena inovacija važna za poslovanje?
- Koje koristi donosi društvena inovacija?
- Kako započeti projekte društvene inovacije?
U zaključku izvješća sačinjenog na osnovi intervjua s poslovnim ljudima navodi se u bitnome sljedeće (sažetak zaključka!):
- Različita su iskustva u potpori aktivnostima u vezi društvene inovacije u tvrtkama: neki imaju potporu uprave, a neki se žale na „Sizifov posao“;
- Beziznimno svi intervjuirani vide snažne koristi od partnerskog odnosa u svojoj tvrtki u projektima društvene inovacije;
- Ovo izvješće je fokusirano na prilike tvrtki u društvenoj inovaciji: tvrtke su glavne poluge u pokretanju tih inovacija a vlasti pri tome trebaju pomoći kroz poticaje;
- Konačno, izvješće nudi popis područja na kojima se mogu ostvariti inovacijske prilike, na primjer identifikacija, oblikovanje, učenje, proširenje i partnerstva u projektima društvene inovacije.
A gdje smo tu mi? Osim spomenutog djelomičnog uspjeha RODA, ako se potraži „društvena inovacija“ zajedno s „ministarstvo“, nema praktički ničega, osim ovoga: http://www.eu-projekti.info/otvoren-natjecaj-europske-komisije-za-drustvene-inovacije , dakle obavijesti o natječaju EK, ali bez neke posebne lokalne poticajne potpore naših državnih vlasti koju preporuča WEF u „Social Innovation Guidelines“.
U spomenutom pozivu za natječaj nema čak niti elementarne usluge Ministarstva razvoja... u obliku prevedenih uputa za natjecanje. Na www.eu-projekti.info je postavljena uputa na engleskom. Pa zar kod nas nije službeni jezik hrvatski? Čak ako se analiziraju podrobnosti, našim vlastima koje se brinu o EU-fondovima je trebalo čak 25 dana za objavu i tih izvornih neprevedenih dokumenata iz Brisela, a za podnošenje prijava je preostalo manje od 40 dana. Dakle, naši upravljači EU-fondovima trebaju 25 dana za postavljanje dokumenata na svoj web a samo time smanjuju raspoloživo vrijeme za pisanje aplikacija za gotovo 40%!
Na temu društvene inovacije imamo slovima i brojem DVIJE objave državnih vlasti! „Društvenu inovaciju“ spominje objava Ministarstva demografije ... u povodu posjeta čak tri dužnosnice Ministarstva Konferenciji o društvenim uslugama. gdje se spominje i društvena inovacija. U lipnju 2017, lijepo vrijeme za turizam na Malti (vidi OVDJE). Nakon ovog izleta na račun poreznih obveznika, nije bilo drugih objava ovog Ministarstva o društvenim inovacijama kao niti izvješća sa dotične konferencije, a kamo li o aktivnostima proizašlih iz pribivanja istoj tako brojne delegacije:
Na ovim „malim“ primjerima se vidi koliko vlast polaže na značaj društvene inovacije u RH. Kako mi netko ne bi prigovorio da kritiziram vlast „anegdotama“ u narednoj kolumni sljedeći ponedjeljak će biti riječ o mnogo važnijim primjerima kao i o ne/prepoznavanju glavnog potencijala inovacijske klime kod nas.
Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant