INOVACIJA … „društvena“

INOVACIJA … „društvena“

Foto: Dražen Tomić

U prethodnoj smo kolumni analizirali inovaciju u području zakonodavstva. Ako to proširimo, dolazimo do još jednog područja koje se sve više i više razvija u svijetu, a to je „social innovation“. Ipak  to područje inovacije zaostaje za  područjem poslovne inovacije iz dva primarna razloga:

  • Inovacija se još uvijek pretežno povezuje s (fizičkim) proizvodom, dakle nečime što se može izumiti i patentirati, a ne s funkcioniranjem javnoga sektora;
  • U poslovnoj inovaciji osim „technology push“ (što jednako vrijedi i za socijalnu inovaciju) nedostaje komponenta „market pull“ iz razloga što organizacije javnog sektora ne mogu propasti!

Što je „društvena inovacija“, ovdje dvije odabrane definicije:

Stanford Business:

„… je proces razvoja i primjene djelotvornih rješenja za izazovne i često sistemske i okolišne probleme u cilju potpore društvenog napretka.“

Wikipedia:

„… su nove strategije, koncepti, ideje i organizacije koje idu ususret društvenim potrebama u raznim područjima (radni uvjeti, edukacija, razvoj zajednice ili zdravlje) – proširuju i jačaju civilno društvo.“

Unapređenje društvene inovacije je jedan od fokusa Europske Komisije (EK): http://ec.europa.eu/growth/industry/innovation/policy/social_en

Ciljevi koji se žele postići su:

  • Promicanje društvene inovacije za veći rast i nova radna mjesta
  • Razmjena informacija o društvenim inovacijama u Europi
  • Potpora inovativnim poduzetnicima i mobiliziranje investitora kao i javnih organizacija.

Konkretni koraci  EK u području društvene inovacija:

  • Umrežavanje
  • Konkurencija
  • Fondovi
  • Ekosustavi
  • Ostvarene koristi
  • Inkubacija
  • Istraživanja novih područja

EK je u okviru socijalne inovacije izdala dva istraživalačka dokumenta:

EK organizira godišnje natjecanje u društvenoj inovaciji za civilni sektor.

Hrvatske udruge tu nisu prošle nezapaženo, RODA je 2015. dospjela u polufinale ovoga natjecanja, vidi OVDJE.

­­­­­­JESTE LI ZNALI da osim EK i Svjetski Ekonomski Forum, koji je primarno okrenut (velikom) biznisu, ima u svojoj arhivi gotovo 5.000 dokumenata (analize, izvješća, „white papers“) na temu „social innovation“? To uzimam kao dokaz da se radi o uistinu relevantnoj temi!

U množini dokumenata WEF-a  (World Economic Forum) najbolje se okrenuti njihovim smjernicama izdanim 2016. godine (vidi OVDJE). Ovaj dokument od 34 stranice daje poslovnim ljudima odgovore na tri najvažnija pitanja na temu  društvene inovacije

  • Zašto je društvena inovacija važna za poslovanje?
  • Koje koristi donosi društvena inovacija?
  • Kako započeti projekte društvene inovacije?

U zaključku izvješća sačinjenog na osnovi intervjua s poslovnim ljudima navodi se u bitnome sljedeće (sažetak zaključka!):

  • Različita su iskustva u potpori aktivnostima  u vezi društvene inovacije u tvrtkama: neki imaju potporu uprave, a neki se žale na „Sizifov posao“;
  • Beziznimno svi intervjuirani vide snažne koristi od partnerskog odnosa u svojoj   tvrtki u projektima društvene inovacije;
  • Ovo izvješće je fokusirano na prilike tvrtki u društvenoj inovaciji: tvrtke su glavne poluge u pokretanju tih inovacija a vlasti pri tome trebaju pomoći kroz poticaje;
  • Konačno, izvješće nudi popis područja na kojima se mogu ostvariti inovacijske prilike, na primjer identifikacija, oblikovanje, učenje, proširenje i partnerstva u projektima društvene inovacije.

A gdje smo tu mi? Osim spomenutog djelomičnog uspjeha RODA, ako se potraži „društvena inovacija“ zajedno s „ministarstvo“, nema praktički ničega, osim ovoga: http://www.eu-projekti.info/otvoren-natjecaj-europske-komisije-za-drustvene-inovacije , dakle obavijesti o natječaju EK, ali bez neke posebne lokalne poticajne potpore naših državnih vlasti koju preporuča WEF u „Social Innovation Guidelines“.

U spomenutom pozivu za natječaj nema čak niti elementarne usluge Ministarstva razvoja… u obliku prevedenih uputa za natjecanje. Na www.eu-projekti.info je postavljena uputa na engleskom. Pa zar kod nas nije službeni jezik hrvatski? Čak ako se analiziraju podrobnosti, našim vlastima koje se brinu o EU-fondovima je trebalo čak 25 dana za objavu i tih izvornih neprevedenih dokumenata iz Brisela, a za podnošenje prijava je preostalo manje od 40 dana.  Dakle, naši upravljači EU-fondovima trebaju 25 dana za postavljanje dokumenata na svoj web a samo time smanjuju raspoloživo vrijeme za pisanje aplikacija za gotovo 40%!

Na temu društvene inovacije imamo slovima i brojem DVIJE objave državnih vlasti! „Društvenu inovaciju“ spominje objava Ministarstva demografije … u povodu posjeta čak tri dužnosnice Ministarstva Konferenciji o društvenim uslugama. gdje se spominje i društvena inovacija. U lipnju 2017, lijepo vrijeme za turizam na Malti (vidi OVDJE). Nakon ovog izleta na račun poreznih obveznika, nije bilo drugih objava ovog Ministarstva o društvenim inovacijama kao niti izvješća sa dotične konferencije, a kamo li  o aktivnostima proizašlih iz pribivanja istoj tako brojne delegacije:

Na ovim „malim“ primjerima se vidi koliko vlast polaže na značaj društvene inovacije u RH. Kako mi netko ne bi prigovorio da kritiziram vlast „anegdotama“ u narednoj kolumni sljedeći ponedjeljak će biti riječ o mnogo važnijim primjerima kao i o ne/prepoznavanju glavnog potencijala inovacijske klime kod nas.

Dr.sc. Miroslav Mađarić
Nezavisni inovacijski konzultant

    Još iz kategorije

    Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

    Uloga blockchaina u usklađivanju s GDPR-om

    14.06.2018. komentiraj

    Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) stigla je 25. svibnja na područje Europske unije i u prvim danima izazvala poneke probleme njenim obveznicima. No, to se smirilo i polako postaje jasnije koliko benefita dobivaju apsolutno svi transparentnijim baratanjem podacima korisnika. A ono bi trebalo biti olakšano uz blockchain tehnologiju.

    INOVACIJA …  i utjecaj poslovnih anđela

    INOVACIJA … i utjecaj poslovnih anđela

    13.06.2018. komentiraj

    U prethodnoj smo kolumni u svezi poslovnih anđela odgovorili na pitanja ŠTO?, ZAŠTO? i KAKO? , pa ponovimo: ŠTO su poslovni anđeli: ljudi koji vlastite vrijednosti (ne samo novac!) ulažu u tuđe poslovne poduhvate, najčešće u početnoj fazi; ZAŠTO to rade: jer nedostaje institucionalne potpore u počecima poslovnih napora pojedinaca; KAKO to oni rade: svoj novac i druge vrijednosti objavljuju na mreži poslovnih anđela, gdje „potražna“ strana objavljuje svoje potrebe.

    GDPR za 13k kn

    GDPR za 13k kn

    12.06.2018. komentiraj

    Upravo je nevjerojatno koliko pomutnje je GDPR izazvao u javnosti.  Svi smo svjedočili nebrojenim mailovima u kojima su nas tvrtke za koje jesmo i nismo čuli obavještavali da imaju naše kontakt podatke, te će ih morati obrisati u slučaju da ne dozvolimo njihovo daljnje korištenje za slanje maila. Kako to mislite? Ako nemate našu privolu da nas kontaktirate mailom, temeljem čega ste nam uopće poslali mail u kojem nas upravo takvu privolu tražite?!