Hakerski napad, svađa ili nešto sasvim treće?!

Hakerski napad, svađa ili nešto sasvim treće?!

Foto: Fotolia (ilustracija)

Pazite dogodio se najveći hakerski napad u povijesti, računalo vam nije usporeno, Internet je pao, vrištali su jučer naslovi na portalima, a poslije se ispostavilo da je riječ o običnoj svađi dviju firmi, jedne organizacije i jedne firme koje, što je mnogo strašnije pokazalo svu ranjivost interneta.

Kako objavljuje BBC na svojem webu cilj napada nisu vlade ni državne agencije nego Spamhaus globalna organizacija čija je glavna zadaća borba protiv spama. Ako je vjerovati tvrdnjama Stevea Linforda, sve je počelo njihovom blokadom servera nizozemske tvrtke Cyberbunker.

Ova nizozemska tvrtka za web hosting koja kaže kako će na serverima hostati sve što nema veze s dječjom pornografijom i terorizmom bila je zapravo meta Spamhausa. Kako pak tvrdi Sven Olaf Kamphuis, koji sebe predstavlja kao glasnogovornik te tvrtke, Spamhaus zlorabio svoju poziciju i ne bi trebao odlučivati što može i ne može ići na internet.

Nadalje, na internetu su se pojavile informacije kako je Cyberbunker uz svesrdnu pomoć različitih cyber bandi iz istočne Europe i Rusije izveo ovaj napad koji je pogodio DNS (domain name server) servere koji se koriste za pretvaranje slovnih adresa u brojčane kako Internet zapravo funkcionira. Za napad je korištena metoda DDoS (distributed denail od service) koja zagušuje servere i time onemogućuje rad.

E tako, sad kad smo odradili onaj dio vijesti bez kojeg ovo ne može, vratimo se na sukus stvari. Ovi napadi, koji navodno traju već sedam dana, pokazali su svu ranjivost interneta, ali i tehnologije na koju se stalno oslanjamo. Osim toga, pokazali su koliko je ta cjelokupna mreža, ma koliko bila razgranata i neovisna u smislu jednog dijela od drugog zapravo ovisna.

Nije dobro da se cijeli Internet bazira na nekoliko ključnih institucija koje ga zapravo kontroliraju i stoga ne čudi paranoj IT sigurnosnih stručnjaka kada za ključne sustave poput državnih, vojske i policije žele imati na potpuno izoliranim mrežama od vanjskog svijeta. Ta paranoja, iako zapravo je daleko od paranoje, zbog svega ovog izgleda mnogo manje čudna.

Ovo što se događalo pokazuje i da smo zapravo ovisni o informacijama, da nas one preplavljuju upravo zahvaljujući internetu sa svih strana. Ovisnost o tehnologije može biti pogubna ako se oslonimo samo na nju, a Internet je postao bez čega se ne može. Koliko ste puta čuli da kad netko nešto ne zna da mu se kaže „pa za googlaj to“.

Međusobna ovisnost ekosustava Interneta ovim hakerskim napadom, običnom svađom „dvoje klinaca“ jer nitko ne želi popustiti ili nešto sasvim treće recimo kako bi se dokazala ranjivost Interneta u konačnici samo pokazuju da  ne postoji neuništivoi svesigurno.

Još iz kategorije

Gaming TV ili gaming monitor?

Gaming TV ili gaming monitor?

24.09.2020. komentiraj

Sony i Microsoft predstavili su PlayStation 5, odnosno Xbox Series X, što je u prvi plan ponovno postavilo rasprave o tome je li bolje imati gamin monitor ili televizor. U nastavku teksta pokušat ćemo pomoći pri izboru! Naravno, nećemo stati samo na konzolama...

Mindset developera se mijenja, i poslodavci se moraju tome prilagoditi

Mindset developera se mijenja, i poslodavci se moraju tome prilagoditi

23.09.2020. komentiraj

Tehnologija te industrija općenito svakako se razvijaju, ali isto to čine i zaposlenici, posebno kad se radi o razvoju softvera i razvoju općenito. Konkretnije, developeri mijenjaju mentalni sklop po pitanju posla i njihovi poslodavci moraju polako pratiti što se događa jer bi se mogli često suočavati s manjkom kvalitetnih ljudi na bitnim pozicijama.

Stvari za koje će svi prodavači složiti da im nisu baš drage u njihovom poslu

Stvari za koje će svi prodavači složiti da im nisu baš drage u njihovom poslu

22.09.2020. komentiraj

Ne biste vjerovali, ali zaista je izazovno za pronaći statistiku koliko je zaposlenih u prodaji globalno. No, statistike za SAD se u vrlo transparentne i lako dostupne. Otprilike 15 milijuna prodavača u Sjedinjenim Državama živi od jedne od najstarijih svjetskih profesija – dakle prodaje. Svi prodajemo različite stvari, a naša iskustva razlikuju se ovisno o industriji, zemljopisnom položaju i vrsti prodaje u kojoj poslujemo. Ali svi prodavači dijele zajedničku vezu u onome s čime se svakodnevno moramo nositi. Samo prodavač (ili bivši prodavač) razumije borbu i stvari koje ljude na terenu mogu izluditi. U nastavku pišem o stvarima za koje mislim da se svi prodavači složiti da ih mrze.