Data centri u Hrvatskoj - 2018. godine

Data centri u Hrvatskoj - 2018. godine

Foto: Dražen Tomić

Predviđanje budućnosti je općenito nezahvalan posao i rijetki sretnici, poput recimo Vidovitog Milana, uspjeli su iz tako nečeg napraviti uspješan posao. Čak i meteorolozi, koji za svoja predviđanja koriste superračunala i nagađaju samo nekoliko dana unaprijed, često bivaju izloženi kritici.

Jer prorok je kriv i ako pogodi, a pogotovo ako je iz našeg sela. No, neke stvari se ipak daju zaključiti unaprijed, najlakše ako živite i radite posao koji na tržištu na kojem jeste kaska godinama za svjetskim trendovima. Recimo, ako se bavite data centrima.

Pogledamo li kontekst Srednje i Istočne Europe (CEE) uočit ćemo da je u većini zemalja  omjer između javnih data centara koji pripadaju telekomima i onih koji su neovisni o telekomima otprilike pola pola. Ono što treba znati da, koliko god je Hrvatska informatički vrlo nerazvijena u odnosu na "nove EU članice" iz prošlog kruga proširenja, tako i one značajno zaostaju za starim EU članicama ili recimo za SAD-om.

Na tim, najrazvijenijim tržištima potpuno dominiraju carrier independent igrači: Equinix, Telehouse, CoreSite, Telx, Interxion, Telecity i Global Switch. Oni zajedno imaju oko 1,2 milijuna kvadratnih metara prostora u serverskim sobama (!!) i pored njih telekomi gotovo da i ne postoje u poslu kolokacije.

Dakle, budućnost je u carrier independent igračima. Što nikako ne znači crne dane za telekome, budući da operatorski neovisni data centri generiraju ogromnu potrebu za telekom uslugama, poput sudjelovanja telekoma u njihovim Internet linkovima koji se nude krajnjim korisnicima (BGP) i  potrebama za povezivanjem dediciranim linkovima do primjerice centrala i poslovnica tvrtki.

Također, telekomi mogu preprodavati usluge data centara brandirane kao svoje ili se povezivati s drugim operaterima u neovisnim kućama te tamo razvijati "burze" za veleprodaju telekomunikacijskih kapaciteta (npr veličina od nekoliko gigabita naviše).

Kada će k nama doći to vrijeme, vrijeme velikih neovisnih data centara? Ne baš jako brzo. Hrvatska nema niti jedno od obilježja koje bi je učinila njima interesantnima. Ona se ne nalazi se na glavnim komunikacijskim pravcima. Europska čvorišta su London, Amsterdam i Frankfurt, a od tamo prema istoku magistralni komunikacijski vodovi prolaze kroz Mađarsku ili linijom Italija - Grčka. Teško je da će se sada već uspostavljeni pravci mijenjati u korist primjerice prolaska kroz Zagreb. A linkovi idu na istok zato što su tamo mnogoljudna tržišta gladna telekomunikacijskih kapaciteta, kvadratnih metara, megavata i procesorskog vremena, prednost koju mi ovako maleni također nemamo. Pogotovo trenutno, kada nemamo (niti se zna kada ćemo imati) primjerice optičku vezu prema domaćinstvima (fibre to the home).

U ovom trenutku i globalni telekomi i globalni ponuđači data centara bacaju oko na Moskvu, Prag, Budimpeštu i Varšavu; mi nismo niti u daljem fokusu. Naša eventualna prilika je pozicionirati se kao glavno telekomunikacijsko čvorište za sve zemlje bivše Jugoslavije, za što imamo i geografsku poziciju i prednost skorog ulaska u EU. Tako sebe možemo učiniti zanimljivijima za neke buduće godine.

A zašto bismo mi uopće željeli imati velike data centar kompanije u Hrvatskoj? Kao što je sada svima u Velikoj Britaniji ili SAD-u jasno, kroz nekoliko godinama će i svim kompanijama u Hrvatskoj postati bjelodano kako smještanje opreme ili kupovanje cloud usluga od javnih ponuđača data centra nema alternative ni za kog tko pokušava pomiriti visoku razinu kvalitete usluge (npr. dostupnosti) s niskim troškom. To je jednako kao što danas svi uzimaju mobitel od mobilnog operatera, bez razmišljanja o uspostavljanju privatne mreže radio stanica.

Pogotovo će se taj trend potrebe za outsourceom naglašavati usporedno sa snažnim razvojem software-a kao usluge i s rastom centralne pohrane podataka u uvijek dostupnom oblaku - modelu poslovanja u kojem svi uređaji postaju samo prazni terminali u rukama korisnika. Jeftina računalna snaga i brzi linkovi su već sada, a postajat će sve više i više, ključan parametar konkurentnosti. Posao komunikacija i data centara je posao velikih brojeva - što više megavata i kvadratnih metara, to je usluga za pojedinca jeftinija. Osim toga, snažan data centar svoje usluge izvozi u regiju, što znači i dodatne prihode lokalnoj ekonomiji.

Eto, zato nam to treba. I zato je puno lakše predvidjeti hoće li sutra svakom poduzeću trebati data centar nego hoće li se napokon nagluhi sin od zaove Milanovog klijenta oženiti i otići iz kuće, gdje je već svima dojadio neprekidnim monopoliziranjem daljinskog upravljača. Neke stvari u nekim granama poslovanja su već viđene, iako se nama čine kao daleka budućnost.

 

 

* O autoru: Goran Đoreski, predsjednik uprave Altus informacijske tehnologije d.o.o.

Još iz kategorije

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

KOMENTAR: Tele2 Hrvatska odličan u prvih devet mjeseci, čeka se i dalje potvrda odluke o prodaji

17.10.2019. komentiraj

Treći po veličini domaći telekomunikacijski telekom operator Tele2 Hrvatska ostvario je odlične rezultate u prvih devet mjeseci ove godine uz rast svih ključnih financijskih pokazatelja od rasta prihoda od 8 posto i bruto dobiti, odnosno dobit s kamatama, amortizacijom, deprecijacijom i porezom (EBITDA) od čak 71 posto. To su odlični rezultati na vrlo zasićenom tržište gdje nas očekuju neki od ključnih događaja za domaće telekomunikacijsko tržište. I dok se čekaju konačne odluke regulatora i to prije svega Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja oko prodaje Tele2 Hrvatska United Grupi na telekom tržištu se sve više govori i o tome tko će kupiti Optima Telekom.

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

KOMENTAR: Solidni rezultati A1 Hrvatska u devet mjeseci

15.10.2019. komentiraj

A1 Hrvatska sada se fokusira na investicije i pripreme za dolazak 5G mreže, ulažu u nove tehnologije, a prošlogodišnja dobit bila im je pod velikim pritiskom rebrendinga koji baš i nije bio jeftin, stoga uz rast prihoda i dobiti može se slobodno reći kako su rezultati ovog drugog po veličini domaćeg telekom operatera sasvim solidni.

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

Zašto su korporativna preuzimanja dobra za zajednicu otvorenog koda

15.10.2019. komentiraj

Prošla su vremena u kojima bi velike tehnološke kompanije činile što god mogu kako bi onemogućile open soruce projekte, zajednice i startupe da “dišu punim” plućima, u što smo se uvjerili prošle godine kad je IBM za 34 milijarde američkih dolara preuzeo Red Hat, a Microsoft za 7,5 milijardi dolara GitHub. I koliko god se nekome to činilo lošim u globalu, nije tako.