Pandemija koronavirusa protresla je međunarodne korporacije, ali i čitavo gospodarstvo do temelja. Postavlja se pitanje kako bi nove i nepoznate start-up tvrtke trebale prebroditi ovu krizu. Trebamo li se pripremiti na kraj rasta start-upa koji je procvao u cijelome svijetu? Trebaju li potencijalni poduzetnici pričekati dok se situacija ne popravi? „To možda izgleda kao očit savjet, ali zapravo vrijedi upravo suprotno“, izjavio je prof. Nikolaus Franke, akademski direktor Professional MBA programa Entrepreneurship & Innovation.
Ovaj stručnjak za poduzetništvo i inovacije poslovne škole WU Vienna u nastavku analizira razloge zašto je pokretanje dobra ideja, posebno u kriznim vremenima, te zašto bi više ljudi trebalo pokušati osnovati vlastite start-up tvrtke.
Pandemija uzrokovana koronavirusom, kao i mjere poduzete za njeno suzbijanje, predstavlja jedan od najvećih šokova prouzročenih promjenom još od završetka Drugog svjetskog rata. Taj šok doživljavamo u obliku dramatične gospodarske krize te socijalnog i političkog stres testa u vidu pada bruto domaćeg proizvoda, snažnog rasta nezaposlenosti, rasta insolventnosti te državnog duga koji je u dosta zemalja izvan kontrole. Investitori i potrošači su jednako zabrinuti. Moglo bi se pomisliti kako ovo nije najbolje vrijeme za osnivanje tvrtke.
Učenje iz povijesti
Pogled u povijest nekad može biti vrlo poučan. Tijekom velike financijske krize 2008. godine svijet je izgledao kao da je na rubu sloma. Ono što većina ljudi ne zna jest kako je upravo u tom kriznom vremenu strmoglavog pada burzovnih indeksa i ekonomskih šokova zapravo osnovan velik broj uspješnih i inovativnih tvrtki kao što su Uber, Airbnb, WhatsApp, Instagram, Pinterest te Slack.
Kako je to moguće? Tri su specifična obilježja krize zaslužna, a to su:
1. Više potencijalnih poduzetnika = više start-up tvrtki
Prije svega, dolazi do situacije da se stvara više potencijalnih osnivača. Tvrtke su usmjerene na najključnije operacije. Proračuni su zamrznuti. Obećavajući projekti su u stanju mirovanja. Poduzeća prestaju zapošljavati te otpuštaju čak i visokokvalificirane radnike. Sve ove okolnosti stvaraju veliki broj ljudi koji silom prilika traže nove mogućnosti te onima koji su se odjednom našli izvan vlastite sigurne zone.
2. Preusmjeravanje potražnje = poduzetnička prilika
Trenutna nužnost rada na daljinu stvara sve veću potrebu za komunikacijskim medijima i timskim platformama. Servisi poput online kupovine, dostave ili softvera za zabavu su tijekom karantene dosegli sasvim nove razine. Povećani higijenski zahtjevi su također povećali potražnju za dezinfekcijskim sredstvima. Istodobno se rađaju novi zahtjevi potrošača. Maske, brzi COVID-19 testovi i cjepiva samo su neki od primjera tih novih zahtjeva. S druge strane, povećana potražnja stvara potreban prostor za inovacije i za nove poslovne prilike.
3. Opskrba: spori tankeri nasuprot upravljivih jet-skija
Još jedan od čimbenika je kako se novoformirana potražnja poklapa s ponudom što otvara nove prilike start-up tvrtkama. Mnoge postojeće tvrtke su u potpunosti fokusirane same na sebe, na borbu za opstanak. Sheme smanjenja troškova i rekonstruiranja stvaraju prepreku dugoročnim investiranjima koja su ključna za inovacije. Usto, velike korporacije su slabe kada je riječ o fleksibilnosti i brzoj reakciji. Čak su i srednje tvrtke često znatno brže. Razlika između velikih i malih kompanija često se uspoređuje kao razlika između tankera i glisera. Ukoliko su tvrtke srednje veličine okarakterizirane kao gliseri, to onda znači da su start-up tvrtke jet-ski gospodarstva. Niti jedna druga vrsta poduzeća nije niti približno okretna kao mali tim osnivača. Nju ne koče ni zahtjevi za koordinacijom ni birokracija. Strukture koje su bile uspostavljene u prošlosti, a sada se žestoko opiru promjenama, jednostavno više ne postoje. Ideje koje osnivačima padnu na pamet za vrijeme jutarnje kave već su do ručka na putu da budu provedene. Na ovaj način novoosnovana poduzeća mogu dati važan doprinos brzom ublažavanju neravnoteže između ponude i potražnje koju donosi krize te nam tako pomoći prebroditi ovo kritično razdoblje.
Lijek za sve u borbi protiv globalnih izazova
To nije sve što nam trenutno treba. Pandemija uzrokovana koronavirusom otkriva ranjivost našeg društva. Ipak, virus nije jedini veliki izazov s kojim se suočavamo i koji zahtijeva poduzetničke ideje i inovativna rješenja. Klimatske promjene, migracije, energetska sigurnost i demografske promjene samo su neki od primjera takvih izazova. Neupitno je kako svojom kreativnom energijom start-up tvrtke već sada pridonose rješavanju svih ovih izazova. Jedan od izvrsnih primjera je start-up “Dachgold“ (doslovno značenje: krovno zlato) i njihova inicijativa “Tisuću i jedan krov“. Bivša studentica poslovne škole WU, Cornelia Daniels, zajedno sa svojim timom postavlja solarne ploče na krovove tvrtku. Trenutno su na 648 krovova - nevjerojatan doprinos zaštiti klime, što joj je donijelo nagradu “Austrijanka 2020 godine“. Nema sumnje kako će osnivački procvat koristiti čovječanstvu u cjelini.
