U mnogim se zemljama drastičan korak gašenja interneta primjenjuje kao odgovor na stvarne ili potencijalne nemire. Do gašenja općenito dolazi kada netko (obično vlada) namjerno ometa internet ili mreže društvenih medija. Mjera je naširoko kritizirana kao previše drastično ograničavanje slobode izražavanja i zadiranje u svakodnevne živote ljudi, posebno ako se radi kako bi se spriječilo neslaganje.
Egipatska revolucija 2011. i neuspjeli turski vojni udar 2016. glavni su primjeri gašenja interneta koji se koristi na ovaj način. U Indiji - zemlji koja najviše prekida pristup internetu - isključenja su se u prošlosti okupljala u Kašmiru i Rajasthanu, gdje su korištena tijekom prosvjeda (i preventivno kada su se prosvjedi očekivali), ali i tijekom ispita. Godine 2023. etničke napetosti u državi Manipur dovele su do većine ciljanih zatvaranja koje je izvršila vlada. Sve blokade i gašenja interneta u Indiji 2023. utjecala su na oko 59 milijuna ljudi u ukupnom trajanju od gotovo 8000 sati – što je najviše u svijetu kada se kombiniraju prema Top10VPN-u. U Etiopiji, Mjanmaru i Iranu, suzbijanje nezadovoljstva, prosvjeda iu jednom trenutku pravoslavne crkve, uzrokovali su gotovo jednako duge sate blokiranja interneta korisnika.
U cijelom su svijetu gašenja interneta i namjerna usporavanja ponovno postala češća. S obzirom na to koliko je internet važan u svakodnevnom životu, ograničavanje pristupa njemu može imati financijske posljedice. U Rusiji, Etiopiji i Mijanmaru veliki broj prekida rada i njihova dužina postaju vrlo skupi. Top10VPN otkrio je da je oko 1350 sati namjernog prekida interneta i ciljanih blokada u 2023. koštalo rusko gospodarstvo 4 milijarde dolara.
Direktor tvrtke Gordan Palić izjavio je povodom lansiranja da su gledali kako talentirani ljudi iz Hrvatske i regije rintaju mjesecima stvarajući sjajan digitalni sadržaj, da bi ih onda preko noći uništila neka promjena algoritma u Kaliforniji, što je suludo, te da su zato htjeli stvoriti platformu gdje nitko ne stoji između autora i njegove publike.
Sigurnosni istraživači otkrili su kako je zlonamjerna datoteka AGENTS.md, neprimjetno spremljena u korisnikovu mapu Downloads, navela AI programerskog agenta da instalira lažni npm paket. Pritom glavna slabost nije bila klasičan propust modela nego automatsko povjerenje u lokalne upute pronađene u radnom direktoriju.
OpenAI je u ChatGPT-u uveo strože sigurnosne protokole kojima želi smanjiti rizik od nasilja u stvarnom svijetu i bolje zaštititi maloljetnike. Promjene uključuju dodatna ograničenja pristupa praktičnim informacijama o oružju te mogućnost automatskog prekidanja razgovora u slučajevima zabrinjavajućih obrazaca ponašanja.