U mnogim se zemljama drastičan korak gašenja interneta primjenjuje kao odgovor na stvarne ili potencijalne nemire. Do gašenja općenito dolazi kada netko (obično vlada) namjerno ometa internet ili mreže društvenih medija. Mjera je naširoko kritizirana kao previše drastično ograničavanje slobode izražavanja i zadiranje u svakodnevne živote ljudi, posebno ako se radi kako bi se spriječilo neslaganje.
Egipatska revolucija 2011. i neuspjeli turski vojni udar 2016. glavni su primjeri gašenja interneta koji se koristi na ovaj način. U Indiji - zemlji koja najviše prekida pristup internetu - isključenja su se u prošlosti okupljala u Kašmiru i Rajasthanu, gdje su korištena tijekom prosvjeda (i preventivno kada su se prosvjedi očekivali), ali i tijekom ispita. Godine 2023. etničke napetosti u državi Manipur dovele su do većine ciljanih zatvaranja koje je izvršila vlada. Sve blokade i gašenja interneta u Indiji 2023. utjecala su na oko 59 milijuna ljudi u ukupnom trajanju od gotovo 8000 sati – što je najviše u svijetu kada se kombiniraju prema Top10VPN-u. U Etiopiji, Mjanmaru i Iranu, suzbijanje nezadovoljstva, prosvjeda iu jednom trenutku pravoslavne crkve, uzrokovali su gotovo jednako duge sate blokiranja interneta korisnika.
U cijelom su svijetu gašenja interneta i namjerna usporavanja ponovno postala češća. S obzirom na to koliko je internet važan u svakodnevnom životu, ograničavanje pristupa njemu može imati financijske posljedice. U Rusiji, Etiopiji i Mijanmaru veliki broj prekida rada i njihova dužina postaju vrlo skupi. Top10VPN otkrio je da je oko 1350 sati namjernog prekida interneta i ciljanih blokada u 2023. koštalo rusko gospodarstvo 4 milijarde dolara.
Nizozemsko tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Uber s 825 milijuna eura zbog automatiziranog suspendiranja i deaktiviranja računa europskih vozača bez dovoljnog informiranja i značajne ljudske provjere. Odluka od 17. kolovoza, koju je regulator potvrdio Reutersu 21. kolovoza, obuhvaća incidente od 2020. do 2022. Uber je najavio žalbu, pa kazna i činjenični nalazi još nisu pravomoćni.
Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.
Američki prizivni sud za Deveti okrug dopustio je nastavak više od 3.000 saveznih tužbi u kojima se Meta, Google, TikTok i Snap terete da su dizajnom društvenih mreža poticali ovisnost mladih. Odluka je objavljena sredinom kolovoza, a sud nije odlučio jesu li kompanije odgovorne, nego je odbio procesni pokušaj da se postupci zaustave prije suđenja.
