„Zarazni“ dizajn TikToka u kršenju Akta o digitalnim uslugama

Europska komisija preliminarno je utvrdila da TikTok krši Akt o digitalnim uslugama zbog svojeg zaraznog dizajna. To uključuje značajke poput beskonačnog skrolanja, automatske reprodukcije, push obavijesti i visoko personaliziranog sustava preporuka. Istraga pokazuje da TikTok nije na odgovarajući način procijenio kako takve zarazne značajke mogu štetno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje korisnika, uključujući maloljetnike i ranjive odrasle osobe. 

Primjerice, stalnim „nagrađivanjem” korisnika novim sadržajem, određeni elementi dizajna potiču potrebu za neprekidnim skrolanjem i prebacuju mozak korisnika u svojevrsni „autopilot” način rada. Znanstvena istraživanja pokazuju da to može dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjenja samokontrole korisnika. 

Osim toga, TikTok je zanemario važne pokazatelje kompulzivne upotrebe aplikacije, kao što su vrijeme koje maloljetnici provode na TikToku tijekom noći, učestalost otvaranja aplikacije te druge potencijalne indikatore problematične upotrebe. Europska komisija navodi da se čini kako TikTok nije proveo razumne, proporcionalne i učinkovite mjere za ublažavanje rizika koji proizlaze iz njegovog zaraznog dizajna. 

U ovoj fazi Komisija smatra da TikTok mora promijeniti temeljni dizajn svoje usluge. TikTok sada može iskoristiti svoje pravo na obranu. Može pregledati dokumente iz istražnih spisa i dostaviti pisani odgovor. Paralelno s time bit će konzultiran Europski odbor za digitalne usluge. Ako se stavovi Komisije na kraju potvrde, ona može donijeti odluku o neusklađenosti, što može rezultirati novčanom kaznom.

Akt o digitalnim uslugama predstavlja jedan od najambicioznijih regulatornih okvira Europske unije za nadzor velikih internetskih platformi. Njegov je cilj smanjiti sistemske rizike povezane s online uslugama, uključujući negativne učinke na mentalno zdravlje i dobrobit korisnika. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu djece i mladih, koji su statistički najizloženiji intenzivnoj upotrebi društvenih mreža. 

Regulatori sve češće ističu da dizajnerske odluke nisu neutralne, već izravno utječu na ponašanje korisnika. U praksi to znači da platforme moraju dokazati da su unaprijed analizirale moguće štetne učinke svojih proizvoda. Očekuje se da će slučaj TikToka imati šire posljedice i za druge društvene mreže sličnog poslovnog modela. 

Mnoge platforme koriste slične mehanizme za zadržavanje pažnje korisnika. Ako se utvrdi povreda, to bi moglo ubrzati promjene u načinu na koji se dizajniraju digitalne usluge u Europi. Tvrtke bi mogle biti prisiljene uvesti jače alate za upravljanje vremenom korištenja i smanjenje kompulzivnih obrazaca. 

Regulatorni pritisak također potiče razvoj etičnijeg dizajna tehnologije. Dugoročno, cilj je postići ravnotežu između inovacija i zaštite korisnika. Europska unija time nastoji postaviti globalni standard za odgovorno digitalno poslovanje. Ostaje otvoreno pitanje kako će se takvi zahtjevi odraziti na konkurentnost globalnih tehnoloških platformi.