Zacrtavanje puta prema naprijed u regulaciji online sadržaja

Zacrtavanje puta prema naprijed u regulaciji online sadržaja

Foto: DepositPhotos

Tijekom proteklog desetljeća internet je jačao gospodarstva, ponovno spajao obitelji, prikupljao novac u humanitarne svrhe i pomagao u ostvarenju političkih promjena. Međutim, također je olakšao dijeljenje štetnog sadržaja poput govora mržnje i terorističke propagande.

Vlade, znanstvenici i mnogi drugi raspravljaju o tome kako internetske platforme održati odgovornima, osobito u nastojanjima da očuvaju sigurnost ljudi i zaštite osnovna prava poput slobode izražavanja.

Prošle godine direktor Facebooka Mark Zuckerberg pozvao je vlade na suradnju s online platformama s ciljem stvaranja i usvajanja novih propisa za online sadržaj, istaknuvši: „Nemoguće je ukloniti sav štetan sadržaj s interneta, no u situaciji u kojoj ljudi koriste desetke različitih servisa za dijeljenje sadržaja – svaki sa svojim politikama i procedurama – potreban nam je ujednačeniji pristup.“

Ovim dokumentom koji danas objavljujemo postavljamo nekoliko pitanja na koja bi se regulativa online sadržaja mogla usredotočiti.

„Zacrtavanje puta prema naprijed: regulativa online sadržaja“ temelji se na nedavnim pomacima koji se tiču te teme, uključujući zakonodavne aktivnosti i znanstvene rasprave.

Napredak u raspravi

Dokument ističe četiri pitanja koja zadiru u samu srž rasprave o reguliranju online sadržaja:

  • Kako reguliranje sadržaja može na najbolji način ostvariti cilj smanjenja štetnog govora uz istovremeno očuvanje slobode izražavanja? Kroz inzistiranje na sustavima poput kanala za prijavu sadržaja koji su jednostavni za korištenje ili vanjskog nadzora politika i provedbe odluka te propisivanje procedura kao što su povremeno javno izvještavanje o provedbi odluka, regulativa bi mogla pružiti vladama i pojedincima informacije koje su im potrebne za precizno ocjenjivanje aktivnosti i napora kompanija na društvenim mrežama.
  • Kako regulativa može unaprijediti odgovornost internetskih platformi? Regulatori bi mogli razmotriti postavljanje određenih zahtjeva pred kompanije, poput objave njihovih standarda koji se odnose na sadržaj, savjetovanja s dionicima prije značajnih izmjena u standardima ili stvaranja kanala putem kojeg bi se korisnici mogli žaliti na odluke kompanije o uklanjanju ili ostavljanju objavljenog sadržaja.
  • Bi li regulativa trebala zahtijevati od kompanija ostvarenje određenih ciljeva? Kompanije bi se moglo poticati na ispunjavanje specifičnih ciljeva, primjerice da učestalost kršenja pravila zadržavaju ispod dogovorenog praga.

  • Bi li regulativa trebala definirati koji bi „štetan sadržaj“ trebao biti zabranjen na internetu? Zakone kojima se ograničava govor uglavnom provode predstavnici zakona i sudovi. Proces upravljanja sadržajem na internetu bitno se razlikuje. Vlade bi trebale odrediti pravila kojima će se obuhvatiti složenost tog procesa – koja će prepoznavati preferencije korisnika i razlike između internetskih usluga, koja će se moći primjenjivati različitim intenzitetom i koja će biti fleksibilna s obzirom na jezik, trendove i kontekst.

Smjernice za buduću regulativu

Proces razvoja regulatornih rješenja trebao bi uključivati ne samo zakonodavna tijela, privatne kompanije i civilno društvo, već i one koji koriste online platforme. Sljedeća načela temelje se na spoznajama koje smo stekli u borbi protiv štetnog sadržaja i razmjeni iskustva s drugima.

  • Poticaji. Najbolji način za poticanje kompanija na odgovorno i uravnoteženo promicanje vrijednosti poput sigurnosti, privatnosti i slobode izražavanja bilo bi osiguravanje odgovornosti u sustavima i procedurama koje koriste za upravljanje sadržajem.
  • Globalni karakter interneta. Bilo koji nacionalni regulatorni pristup štetnom sadržaju trebao bi poštivati globalne razmjere interneta i vrijednost međunarodne komunikacije. Trebali bi biti usmjereni na povećanje suradnje između regulatora i regulativa.

  • Sloboda izražavanja. Osim usklađivanja s Člankom 19 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (i povezanim smjernicama), regulatori bi trebali uzeti u obzir i učinak njihovih odluka na slobodu izražavanja.

  • Tehnologija. Regulatori bi trebali raditi na razumijevanju mogućnosti i ograničenja tehnologija kad je riječ o moderiranju sadržaja i dozvoliti internetskim kompanijama fleksibilnost kako bi razvijale nova inovativna rješenja. Pristup koji bi bio učinkovit za samo jednu određenu platformu ili određeni tip sadržaja mogao bi biti manje učinkovit (ili čak kontraproduktivan) u trenutku primjene na drugim platformama ili tipovima sadržaja.

  • Proporcionalnost i nužnost. Regulatori bi trebali uzeti u obzir ozbiljnost i učestalost štetnog sadržaja, njegov zakonski status i aktivnosti koje su već poduzete u njegovom rješavanju.

Ako su dobro osmišljeni, novi okviri za regulaciju štetnog sadržaja mogu doprinijeti kontinuiranim uspješnim internetskim praksama tako što će jasno oblikovati načine za suradnju i podjelu odgovornosti između vlada, kompanija i civilnog društva. Loše osmišljeni okviri predstavljaju rizik i mogli bi dovesti do neplaniranih posljedica koje bi mogle uzrokovati pad sigurnosti na internetu, gušenje izražavanja i usporavanje inovacija.

Nadamo se da će ovaj dokument koji danas objavljujemo pomoći u poticanju daljnjeg razgovora o regulaciji online sadržaja. Temelji se na dokumentu koji smo objavili prošlog rujna na temu prenosivosti podataka i u narednim mjesecima planiramo nastaviti s objavama sličnih dokumenata na temu izbora i privatnosti.

Originalan članak na Facebook Newsroomu možete pročitati ovdje.

Cijeli dokument (Whitepaper) dostupan je ovdje.

 

Piše: Monika Bickert, potpredsjednica Facebooka za politike sadržaja

 


Još iz kategorije

Složen sustav e-Propusnica podignut u samo nekoliko dana

Složen sustav e-Propusnica podignut u samo nekoliko dana

04.04.2020. komentiraj

Jedna od usluga države e-Propusnice nastala je u samo nekoliko dana i profunkcionirala u ranim jutarnjim satima 2. travnja ove godine. Prema najnovijim podacima koji su izneseni danas u 14 sati na pressici stožera Civilne zaštite izdano je 382.191 e-Propusnica i dosad je odbijeno 9.625 zahtjeva za e-Propusnicama.

Broj e-Propusnica dosegao 370 tisuća

Broj e-Propusnica dosegao 370 tisuća

04.04.2020. komentiraj

Najnovije brojke govore kako je dosad izdano oko 370 tisuća propusnica što je zaista iznimno velik broj. Jučer je, kako smo objavili ministar unutarnjih poslova u 14 sati istaknuo da je broj propusnica 192.262. U večernjim satima ministar uprave Ivan Malenica da e-propusnica izdano više od 306 tisuća. Ministar uprave Malenica tada je potvrdio kako je odbijeno čak 7 tisuća zahtjeva.

Novi pokušaj internetske prijevare – ne otvarajte ovakve mailove i ne klikajte na linkove

Novi pokušaj internetske prijevare – ne otvarajte ovakve mailove i ne klikajte na linkove

04.04.2020. komentiraj

Ministarstvo unutarnjih poslova upozorilo je na novi način prijevare koji se pojavio na internetu obliku e-mail poruke koja za cilj imaju krađu podataka za pristup Internet bankarstvu građana. Ponovno je riječ o phishing mailu, odnosno mailu koju vas želi „upecati“ da kliknete na njegov sadržaj.