U zadnjih 5 godina curenje podataka skočilo za 1453 posto

Globalna pandemija, devastirajući požari, rasne tenzije i razjedinjenost društva obilježili su ovu godinu pa se s pravom može kazati da je bila možda najizazovnija unazad pola stoljeća. Ili više... Što se tiče "curenja" podataka, ovo je bila uvjerljivo najgora godina u povijesti.

Uistinu nije 2020. bila laka za tehnološki sektor, koji se morao ubrzano prilagođavati nametnutim promjenama, što je nekima sjajno pošlo za rukom, a nekima baš i ne.

Nažalost, oni koji su se odlično snašli jesu kibernetički kriminalci, jer pronašli su nove načine kako provaliti u slabije branjene sustave pa samim time stići do osjetljivih podataka korisnika. Ili do nekih još materijalno pogubnijih stvari za organizaciju u koju su "provalili".

Konkretnije, Atlas VPN na temelju podataka koje je prikupio Risk Based Security navodi da je kroz prva tri kvartala ove godine došlo do rekordnih 36,1 milijardi izloženih podataka. Jasno, kad se za koji mjesec uključe i podaci za četvrti kvartal, brojka će biti još poraznija.

Već nakon devet mjeseci toliko je porazna da nadmašuje kompletnu 2019. za više no dvostruko i čini 51 posto svih izloženih podataka kroz posljednjih pet godina. Ako se pak pogledaju prva tri kvartala prošle godine, onda je ova zabilježila rast izloženih podataka za 332 posto jer u istom razdoblju lani zabilježeno je 8,35 milijardi izloženih podataka.

Gledajući još dalje, od trećeg kvartala 2016. i 2,33 milijardi izloženih podataka, pa sve do kraja trećeg kvartala 2020., zabilježen je rast od nevjerojatnih 1453 posto.

Na kraju priče, potrebno je još jednom ponoviti da treba ulagati u sigurnost i edukaciju zaposlenih više nego ikad prije. Posljedice bi u suprotnom mogle koštati mnogo više od onoga što bi se uložilo...