Na današnjoj sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), doc. dr. sc. Tomislav Sokol predstavio je amandmane koje je u svojstvu izvjestitelja europskih pučana uložio na Mišljenje o politici tržišnog natjecanja. Sokol je amandmanima zatražio strože sankcioniranje digitalnih platformi koje krše europska pravila tržišnog natjecanja, a za što je već u početnoj fazi ovog parlamentarnog postupka osigurao podršku političkih grupacija u Europskom parlamentu.
'Moj prioritet je upozoriti na činjenicu da oni subjekti koji žele poslovati na europskom tržištu moraju poštovati pravila tržišnog natjecanja. S tim u vezi, sankcije koje su propisane europskim zakonodavstvom moraju biti: primjerene, proporcionalne i odvraćajuće. Samo tako sankcije mogu ispuniti svoju funkciju specijalne i generalne prevencije. Nažalost, posebno na europskom digitalnom tržištu, svjedoci smo da velike digitalne platforme kontinuirano krše pravila tržišnog natjecanja zbog čega se postavlja legitimno pitanje jesu li sankcije koje se izriču dovoljno odvraćajuće. Tako je Google, više godina za redom kažnjavan zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja te mu je u razdoblju od 2017. Europska komisija izrekla novčane kazne zbog kršenja protumonopolskih pravila Unije u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi eura. Očito je dakle, da se nekim subjektima više isplati plaćati novčane kazne nego se uskladiti s europskim regulatornim pravilima. Takva vrsta poslovanja je nedopustiva.' - ističe Sokol koji je zato ukazao i na važnost strukturnih sankcija te je pozvao Europsku komisiju da izvijesti Parlament o učinkovitosti primjene strukturnih sankcija u europskom pravu tržišnog natjecanja.
'Kad se novčanim kaznama ne može osigurati primjena europskog prava onda nam na raspolaganju stoje i strukturne mjere kojima se među ostalim može utjecati i na strukturu samog društva koje krši regulatorne obveze' - objašnjava Sokol.
Sokol upozorava i na anomalije koje su se javile na europskom digitalnom tržištu pojavom dominantnih digitalnih platformi, što se najbolje ogleda u činjenici da od 10.000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, sedam najvećih platformi ostvaruje čak 69% ukupnog prihoda u ovom sektoru.
'Pokazatelji govore da takvo poslovno okruženje lišava potrošače izbora i smanjuje inovativnost europskih poduzeća, naročito onih malih i srednjih. Problem je i to što rast internetskih platformi nije pratilo i povećanje kvalitete pružanja usluga. Kako bismo zaštitili europske potrošače i osigurali pravednu tržišnu utakmicu, već pripremamo horizontalni zakonodavni akt kojim ćemo riješiti ove probleme. Ponosan sam što sam od početka dio tog postupka' - zaključuje Sokol.
Podsjetimo, zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol paralelno je u svojstvu izvjestitelja europskih pučana radio na četiri parlamentarna dosjea, od kojih je Europski parlament na plenarnoj sjednici prošlog tjedna usvojio Izvješće o uslugama na jedinstvenom tržištu. Uz navedeno Sokol je u svojstvu izvjestitelja europskih pučana angažiran i na zakonodavnom mišljenju o prekograničnim prijetnjama zdravlju te mišljenju na Strategiju Europske komisije 'od polja do stola'.
Nizozemsko tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Uber s 825 milijuna eura zbog automatiziranog suspendiranja i deaktiviranja računa europskih vozača bez dovoljnog informiranja i značajne ljudske provjere. Odluka od 17. kolovoza, koju je regulator potvrdio Reutersu 21. kolovoza, obuhvaća incidente od 2020. do 2022. Uber je najavio žalbu, pa kazna i činjenični nalazi još nisu pravomoćni.
Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.
Američki prizivni sud za Deveti okrug dopustio je nastavak više od 3.000 saveznih tužbi u kojima se Meta, Google, TikTok i Snap terete da su dizajnom društvenih mreža poticali ovisnost mladih. Odluka je objavljena sredinom kolovoza, a sud nije odlučio jesu li kompanije odgovorne, nego je odbio procesni pokušaj da se postupci zaustave prije suđenja.
