Sektor logistike i transporta je česta meta napada ransomwareom zbog slabih sigurnosnih protokola

Sektor logistike i transporta je česta meta napada ransomwareom zbog slabih sigurnosnih protokola
DepositPhotos

Kibernetički kriminalci najčešće se u posljednje vrijeme koriste ransomware metodom napada, a posebno im je intrigantan sektor koji se tiče isporuke dobara, ali i industrija vezana uz logistiku. Jer, očito su mete tamo lake iz razloga što se ne ulaže dovoljno u kibernetičku sigurnost.

Kroz analizu dostupnih informacija do takvih zaključaka stigla je kompanija BlueVoyant i možda ta saznanja pomognu organizacijama prepoznati nedostatke koje eventualno imaju kako bi se mogle bolje "naoružati" u borbi zbog koje mogu pretrpjeti iznimnu materijalnu štetu.

"To su velike industrije u kojima posluju velike firme s velikim sustavima, nedovoljno zaštićenima. Zato su idealna meta hakerima, koji to u sve većoj mjeri koriste, što smo počeli primjećivati", navode u BlueVoyantu.

Ali, na oprezu moraju biti i svi ostali jer ransomware metoda napada s pandemijom koronavirusa postala je još opasnija, samo zato jer je učestalija i radi se u većoj mjeri na daljinu te je lakše "probiti" se u željeni sustav.

Prema podacima za prošlu godinu, prosječni ransomware zahtjev za "otkupninu" iznosio je 312.493 američkih dolara, što je gotovo triput više od 115.123 dolara iz 2019. Najviši zahtjev općenito iznosio je 30 milijuna dolara, a godinu prije 15 milijuna. Najveća plaćena svota bila je 10 milijuna, a godinu prije pet milijuna.

Inače, ransomware je vrsta malicioznih programa (malwarea) nastalih 2006. čiji je cilj znatno ograničiti pristup zaraženom informacijskom sustavu i pohranjenim podacima ili kako bi se jednostavnije reklo - taj malware želi "oteti" vaše podatke i potom naplatiti od vas njihovo vraćanje.

Dakle, slično kao i s otmicama u realnom svijetu, što bi značilo da u virtualni uistinu sele ljudi svih vrsta, ideja i pobuda, zbog čega opreza nikad dosta. Barem ukoliko želite držati svoje podatke i novac na sigurnom.

Nakon infekcije, ovi će maliciozni programi pri prvom pokretanju pokušati kriptirati korisničke podatke, pokušati ograničiti pristup Windowsima, modificirati particijsku tablicu ili MBR (master boot record) diska s operativnim sustavom ili korisnikovim podacima.