WhatsApp se našao na udaru hakera koji su iskoristili grešku te aplikacije za razmjenu poruka pa pomoću nje postavili špijunski softver i automatski si otvorili put prema ciljanim korisnicima. Zato je svima preporučeno provjeriti verziju aplikacije i nadopuniti je, ukoliko treba. Jer, to je jedini način za biti siguran kako se napad neće dogoditi.
Sve je počelo početkom ovog mjeseca, kad je uočena ranjivost. Inače, ona je nudila "ulaz" špijunskom softvera putem audio poziva, neovisno o tome je li prihvaćen ili nije. Upravo taj detalj sugerira koliko je sve skupa bilo opasno, ali i sugerira da se radilo o profesionalcima najviše razine. Čime se dolazi do najbitnijeg...
Naime, sporni softver je razvila izraelska kompanija NSO Group, koja izrađuje proizvode za Bliski Istok i zapadne obavještajne agencije. Riječ je o Pegasusu i on uključuje kameru ili mikrofon pametnog telefona pa na taj način prikuplja potrebne podatke o osobi koju se prati. Zastrašujuće je što može pregledavati sve poruke na uređaju.
"Naši proizvodu služe sprečavanju terorizma i kriminala, navodi NSO, ali jasno je da Pegasus koriste i oni koji ne bi smjeli jer to je poprilično "sklizak teren", bez konkretnih regulativa i pravila.
Iako WhatsApp nije optužio NSO za napad, odnosno Pegasus, naveo je da se radi o činu koji je imao sva obilježja privatne kompanije poznate po suradnji s vladama u proizvodnji špijunskog softvera. Dakle, poprilično je jasno da se radi upravo o izraelskoj kompaniji i možda se nakon ovoga neke stvari napokon promjene ili barem postanu jasnije.
Što se samih korisnika tiče, nije poznato koliko ih je pogođeno, ali mete su bili svi, od onih s Android mobilnim operativnim sustavom do onih s iOS ili Wndowsom, pa čak i onih s Tizenom. Ukratko, mislilo se na apsolutno svaki detalj u ovoj priči.
Google konstantno poboljšava Drive i njegov sustav za upravljanje pohranjenim podacima. Naime, dok je mogućnost pretrage na visokoj razini, korisnici će ubrzo imati mogućnost kategorizacije datoteka koje pohranjuju.
Sir Tim Berners-Lee nije imao u planu prilikom kreiranja weba ovo što imamo danas. Ne, njegova je ideja bila povezati se i dijeliti informacije na nikad bolji i lakši način.
Prema studiji IDC-a, potrošnja javnih usluga u oblaku u Europi iznosit će ukupno 171 milijardu dolara u 2024. i doseći će gotovo 298 milijardi dolara do 2027., bilježeći petogodišnju (2022.-2027.) složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 21%.