Prva ozbiljna GDPR kazna zadesila je Google i to u Francuskoj gdje ga je CNIL sa 50 milijuna eura kaznio radi netransparentnog korištenja osobnih podataka za svoje usluge ciljanog oglašavanja. Ova se vrsta oglašavanja danas smatra jednom od najuspješnijih na internetu.
Zabrinutost za njenu sudbinu s pojavom GDPR-a kontinuirano su iskazivali on-line marketinški stručnjaci. Očito s pravom. Način na koji Google prikuplja i koristi osobne podatke CNIL je ocijenio posebno masovnim i nametljivim. CNIL je Googleu zamjerio i netransparentnost prilikom tražnja privola za prikupljanje i obradu podataka.
Imajući na umu da je ukupan prihod Googlea u 2017. bio oko 110 milijardi dolara, lako je izračunati da je propisana kazna tek 1% maksimalne kazne koja je mogla zadesiti ovu globalnu kompaniju.
Načelo konzistentnosti
Ova je odluka rezultat tužbe koju je borac za ljudska prava Max Schrems odmah po početku primjene GDPR-a podnio u nekoliko zemalja. Zanimljivo je da su tužbe podnesene i protiv drugih poznatih internetskih tvrtki uključujući i Facebook, Instagram i WhatsApp. Ne samo to. Tužbe su podnesene kod 4 različite EU zemlje. Imajući na umu načelo konzistentnosti kojim se prema GDPR-u moraju voditi nadzorna tijela, uskoro bi mogli svjedočiti kiši kazni. Primjenjujući navedeno načelo AZOP bi možda mogao hrvatski proračun dopuniti sa 2,95 milijuna eura Googleovog novca radi kršenja prava na zaštitu podataka Hrvata.
Ova će odluka, slažu se stručnjaci, na kušnju staviti mnoge, a odluke koje se sada donose odredit će budućnost zaštite osobnih podataka u cijelom svijetu.
Nizozemsko tijelo za zaštitu podataka kaznilo je Uber s 825 milijuna eura zbog automatiziranog suspendiranja i deaktiviranja računa europskih vozača bez dovoljnog informiranja i značajne ljudske provjere. Odluka od 17. kolovoza, koju je regulator potvrdio Reutersu 21. kolovoza, obuhvaća incidente od 2020. do 2022. Uber je najavio žalbu, pa kazna i činjenični nalazi još nisu pravomoćni.
Google, Meta, Snap i TikTok zatražili su od australskog Senata oprez pri tumačenju ranih podataka prema kojima oko 80 posto maloljetnika i dalje koristi društvene mreže unatoč zabrani računa za mlađe od 16 godina. Čelnici lokalnih podružnica govorili su 14. kolovoza u Canberri pred odborom koji razmatra udvostručenje najveće kazne na 99 milijuna australskih dolara i jače ovlasti eSafety Commissionera.
Američki prizivni sud za Deveti okrug dopustio je nastavak više od 3.000 saveznih tužbi u kojima se Meta, Google, TikTok i Snap terete da su dizajnom društvenih mreža poticali ovisnost mladih. Odluka je objavljena sredinom kolovoza, a sud nije odlučio jesu li kompanije odgovorne, nego je odbio procesni pokušaj da se postupci zaustave prije suđenja.
