U sljedećih nekoliko godina doći će do velikih promjena na tržištu i tehnološki napredak doseći će nove razine, no trenutno se čini da svijet neće biti spreman na to jer nitko se zasad ne želi izdvojiti i od Interneta stvari (Internet of Things - IoT) napraviti „ono pravo“.
Do 2020. godine će na mreži biti oko 20 milijardi "pametnih" uređaja i netko to sve treba kontrolirati tako da djeluju baš kako treba, da budu korisni, da ljudi kojima služe ne budu u nikakvoj opasnosti od raznih cyber napada, ali i da se mreža ne ruši svako malo jer standardi ne postoje i uređaji različitih proizvođača nisu međusobno kompatibilni.
Već na ovogodišnjem Consumer Electronics Show (CES) u Las Vegasu bit će predstavljeno mnogo IoT uređaja i o njima će se govoriti u superlativima, ali ostaje za vidjeti hoće li netko od proizvođača ponuditi odgovore na pitanja o sigurnosti koju korisnici mogu uživati dok ih koriste. Bitno je to pitanje jer u ovoj će godini, prema Gartneru, biti spojeno na mrežu 6,4 milijardi uređaja. A malo tko zna nešto konkretno. Skepsa i paranoja samim su time sve izraženiji, a ljudi nespremniji prepustiti se i imati povjerenje.
Primjerice, slična je situacija bila s Internetom početkom 21. stoljeća i najbolje o tome govori društvena mreža Friendster nastala 2002. godine s identičnom idejom i "ponudom" kao Facebook tri godine kasnije. No nije se probila jer ljudi u to vrijeme nisu imali dovoljno povjerenja u samu mrežu i postavljanje svojih privatnih podataka tako javno. Mark Zuckerberg je zato imao sreće i našao se na tržištu u pravom trenutku, kad su ljudi probili te barijere nepovjerljivosti. Potrebna je takva situacija i za IoT. Dakle, čeka se Zuckerberg u tom dijelu industrije.
Dok se to ne dogodi postavljat će se brojna pitanja, ali itekako utemeljena jer ako imamo spojene sve kućanske aparate i automobil na jednom mjestu, tad je dovoljno jedno "probijanje" da bi netko imao kontrolu na našom svakodnevicom. I zasad ne treba za tako nešto neki veliki um, barem ako je vjerovati Aamiru Lakhaniju, osnivaču "tražilice za IoT" pod nazivom shodan.io.
- Ako ljudi nisu promijenili unaprijed zadanu lozinku (ona je admin, nap.a) tad će osoba koja im želi naštetiti u najgorem slučaju vidjeti sve informacije koje uređaji daju. Primjerice, to mogućim provalnicima može ponuditi informacije o tome ima li koga kod kuće i potom lako provale u dom. Ili, ako je netko spretniji, provalom u sustav se lako može ugasiti alarm, ako je spojen s nekim od uređaja koje koristite. To je nažalost tako jer su ljudi neoprezni, a proizvođači se trude napraviti svoje proizvode što jednostavnijima za korištenje - rekao je Lakhani.
Netko tko misli da je sve ovo paranoja, vara se. Stručnjakinja za sigurnost na Internetu Axelle Apvrille, uspjela je u listopadu prošle godine prenijeti malware s obične Fitbit pametne fitness narukvice na računalo. Dalje mogućnosti zamislite sami...
Stoga, nadajmo se da će netko vrlo brzo ponuditi neku sigurnost kako bi se steklo povjerenje i IoT krenuo žestoko prema naprijed.
Prema Gartneru, više od 30 posto porasta potražnje za sučeljima za programiranje aplikacija (API) do 2026. doći će od umjetne inteligencije i alata koji koriste velike jezične modele (LLM).
Gartner je otkrio svojih osam najboljih predviđanja kibernetičke sigurnosti za 2024. i kasnije. Među glavnim predviđanjima, usvajanje generativne umjetne inteligencije (GenAI) smanjit će jaz u kibersigurnosnim vještinama i smanjiti kibersigurnosne incidente potaknute zaposlenicima.
Meta Platforms promijenila je svoja pravila kako bi dopustila da veća količina sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom ostane na Facebooku, Instagramu i Threadsu. Postovi će sada morati biti označeni kao manipulirani i neće se uklanjati.
