Ovisnost ne mora biti samo o drogama, alkoholu ili kocki, ona ne mora biti ni samo o internetu, može se pojaviti i ukoliko pretjeramo s korištenjem društvenih mreža. U današnje vrijeme, kad na njima boravimo više nego ikad zahvaljujući računalima, tabletima, phabletima i posebno pametnim telefonima vrsta ovisnosti o društvenim mrežama postaje veći problem nego ikad prije. Zato treba prepoznati simptome na vrijeme i reagirati.
U tom pomaže istraživanje od strane britanskog Ditch te Label, koji otkriva da čak 60 posto od deset tisuća mladih starosti 12 do 20 godina, koje su pratili kroz istraživanje, tvrdi da ne može izdržati 24 sata bez društvenih mreža.
Naravno, to je itekako zabrinjavajuće i treba se znati postaviti prema takvoj situaciji kako bi ju se najbezbolnije moglo riješiti. Upravo zato su ovakva istraživanja i korisna, daju uvid u sve s čime se treba nositi. Na temelju svih saznanja načinjena je jednostavna lista koja svima može odgovoriti jesu li ovisni o društvenim mrežama. Pa krenimo redom s njom, odnosno, simptomima koji govore da ste ovisni:
Konstantno pratite sviđa li se kome ono što ste objavili, komentira li to, dijeli li drugdje.
Koristite #hashtag za praktički svaku riječ koju napišete u statusu.
Mislite da je bitnije znati što se događa na društvenim mrežama nego u stvarnosti.
Uzrujani ste ako je ono što ste objavili prošlo bez ikakve reakcije.
Uklanjate objave koje nisu skupile dovoljno "lajkova" ili reakcija.
Opsesivno postavljate svoje fotografije online.
Ne možete ni obaviti nuždu bez da imate u rukama uređaj spojen na neku od društvenih mreža.
Osvježavate početnu stranicu neke od društvenih mreža svakih nekoliko minuta.
Konstantno se uspoređujete s drugim profilima na društvenim mrežama.
Previše brinete o povećanju onih koji vas prate na društvenim mrežama.
Donosite sud o ljudima na temelju njihovih profila na društvenim mrežama.
Prvo što ujutro napravite jest provjera društvenih mreža.
Ukoliko se vidite u svakoj od ovih točaka, onda ste svakako ovisni i uskoro biste, ako već niste, mogli osjetiti posljedice. A to su tjeskoba, depresija, nezadovoljstvo, loše zdravlje koje se odražava i na sam fizički izgled... To ne treba ignorirati, morate reducirati boravak na društvenim mrežama.
Također, ako je većina ovih točaka nešto u čemu se vidite, promijenite se. Ma, promijenite ponašanje čak i da je riječ o samo jednoj jer sve ovo su negativni primjeri vezani uz korištenje društvenih mreža...
Njemačka uspostavlja nacionalni institut za sigurnost umjetne inteligencije kako bi bolje procjenjivala prilike i rizike povezane s naprednim AI modelima. Njemački ministar za digitalizaciju Karsten Wildberger izjavio je u utorak da bi novo tijelo, oblikovano prema britanskom institutu, trebalo okupiti „vrhunsku stručnost stručnjaka svjetske razine” kako bi moglo brzo testirati nove modele, poput Anthropicova Claudea Mythosa, te savjetovati njemačku vladu.
Globalni prihodi od oglašavanja na povezanoj televiziji, odnosno CTV-u, snažno će porasti s 44 milijarde dolara u 2025. na 81 milijardu dolara do 2030., prema Omdiji. Očekuje se da će prihodi od CTV oglašavanja tijekom 2030-ih nadmašiti tradicionalno linearno televizijsko oglašavanje.
Kada je Europska unija usvojila Zakon o umjetnoj inteligenciji, bilo je jasno da se njegov regulatorni učinak neće dogoditi odjednom. AI Act se primjenjuje postupno, kroz više faza, a dio pravila već je stupio na snagu, osobito ona koja se odnose na zabranjene AI prakse i osnovnu AI pismenost. No tvrdnja da su europski regulatori već izrekli prve službene kazne prema AI Actu za visokorizične sustave u zapošljavanju i financijskim uslugama zasad nije potvrđena. Preciznije je reći da se tržište nalazi u prijelaznoj fazi: regulatorni okvir postoji, dio obveza već vrijedi, ali se ključni mehanizmi nadzora, klasifikacije i provedbe još uvijek uspostavljaju.
