Izvješće EU-a za 2026. pokazuje digitalni napredak, ali traži zatvaranje strukturnih praznina

Europska komisija objavila je četvrto izvješće o stanju Digitalnog desetljeća, koje pokazuje da je Europa ostvarila napredak prema ciljevima digitalne transformacije do 2030., među ostalim u sigurnim i održivim digitalnim infrastrukturama te digitalizaciji javnih usluga. Glavni izazov sada je isporučiti rezultate u velikom opsegu, potrebnom brzinom i uz veću dosljednost.

Izvješće dolazi u trenutku kada je Komisija objavila i najnoviji posebni Eurobarometar, koji pokazuje da velika većina Europljana digitalnu politiku smatra jednim od glavnih prioriteta Europske unije i snažno podupire autonomniju europsku digitalnu budućnost. Program politike Digitalno desetljeće služi kao strateški kompas EU-a za jačanje digitalne konkurentnosti i tehnološke suverenosti kroz ulaganja i reformske mjere. Izvješće procjenjuje napredak digitalizacije diljem Unije, uključujući kritičnu infrastrukturu, digitalizaciju poslovanja, digitalne vještine i digitalizaciju javnih usluga. Ove godine ne zaustavlja se samo na presjeku stanja, nego iznosi i prioritetne reforme i ulaganja na razini EU-a i država članica kako bi usmjerilo raspodjelu digitalnih ulaganja u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.

Izvješće pokazuje da je ostvaren napredak u uvođenju osnovne povezivosti, pa sada 96,8 posto kućanstava ima osnovnu 5G pokrivenost. Ipak, zaostaju pojedini frekvencijski pojasevi velikog kapaciteta i implementacija priključaka Fiber-to-the-Premises. Kada je riječ o osnovnoj primjeni naprednih digitalnih tehnologija u poslovanju, 46,7 posto poduzeća u EU-u koristi cloud, 39,9 posto analitiku podataka, a gotovo 20 posto uvodi umjetnu inteligenciju, pri čemu je primjena AI-ja u 2025. porasla 48 posto u odnosu na prethodnu godinu. Više od 60 posto Europljana danas ima barem osnovne digitalne vještine.

Unatoč tome, praznine su i dalje velike. U području poluvodiča EU drži tek 9 posto globalnog tržišta, daleko od cilja od 20 posto do 2030. Slično vrijedi i za računalne kapacitete. Dok je broj rubnih čvorova na putu da cilj za 2030. ispuni prije roka, računalna snaga i dalje bitno zaostaje za potražnjom. Unatoč vidljivom napretku u kibernetičkoj sigurnosti, Europa ostaje strukturno ovisna o dobavljačima izvan EU-a, a europske kompanije i dalje su nedovoljno zastupljene među globalnim liderima u tom području.

Nedostatak ICT vještina također ostaje velik problem. ICT stručnjaci činili su samo 5 posto zaposlenih u 2025., što je upola manje od ciljanih 10 posto do 2030. Udio žena među zaposlenim ICT stručnjacima ostao je ispod 20 posto i nije se pomaknuo u odnosu na 2024., unatoč rastućoj potražnji, osobito u sigurnosti oblaka, kibernetičkoj sigurnosti, upravljanju podacima i razvoju softvera. Kada je riječ o prihvaćanju naprednih tehnologija, mala i srednja poduzeća i dalje nailaze na prepreke u podacima, vještinama, integraciji i resursima, što im otežava usvajanje i skaliranje naprednih digitalnih rješenja.

Studija Europske komisije pokazuje da koordinirano europsko djelovanje u digitalnom području donosi visoke povrate. Svaki euro uložen u digitalne politike u okviru programa NextGenerationEU generirat će 1,50 eura gospodarskog učinka unutar EU-a i 2 eura za globalno gospodarstvo do kraja 2030. To je znatno iznad prosjeka drugih politika. Takva ulaganja stvaraju prelijevanje koristi preko granica i sektora gospodarstva. Izvješće zato daje jasne preporuke i državama članicama i institucijama EU-a da nastave širiti napore u trenutku kada će gotovo polovica javnog novca predviđenog u nacionalnim planovima Digitalnog desetljeća biti iscrpljena do 2026. Kako bi se izbjeglo usporavanje, Komisija traži kontinuitet financiranja nakon 2026., širenje uspješnih projekata i sprječavanje tržišne fragmentacije i neujednačene provedbe.

Posebni Eurobarometar proveden između veljače i ožujka 2026. pokazuje da 79 posto Europljana digitalnu politiku vidi kao jedan od glavnih prioriteta u oblikovanju budućnosti. Građani snažno podupiru autonomniju europsku digitalnu budućnost, pri čemu 85 posto podupire ulaganja u infrastrukturu razvijenu u EU-u, a 82 posto želi smanjiti ovisnost o tehnologiji iz trećih zemalja. Osam od deset ispitanika smatra važnim da EU postane globalni lider u tehnološkoj infrastrukturi, a 58 posto spremno je prijeći na europskog dobavljača čak i uz višu cijenu.

Među glavnim razlozima za prelazak na europskog pružatelja usluga ispitanici navode veću sigurnost i pouzdanost, bolju zaštitu osobnih podataka, jasnija pravila i zaštitu potrošača, manju ovisnost o državama izvan EU-a te potporu europskom gospodarstvu i konkurentnosti. Europljani smatraju da će u sljedećem desetljeću najveći pozitivan učinak imati digitalno zdravstvo, zelene tehnologije, brža povezivost i umjetna inteligencija. Oko četiri od deset građana generativnu umjetnu inteligenciju koristi barem jednom tjedno, a među njima gotovo sedam od deset navodi da su je u posljednjih godinu dana počeli koristiti još više.

Oko 80 posto građana smatra da razvoj umjetne inteligencije treba pažljivo regulirati, čak i ako to znači određena ograničenja za developere. Zabrinutost zbog štetne uporabe digitalnih tehnologija pritom je raširena i raste: 92 posto građana traži snažniju zaštitu djece na internetu, 87 posto smatra da online manipulacija, dezinformacije, deepfake sadržaj, AI-generirani sadržaj i strano upletanje predstavljaju prijetnju demokraciji, a mnogi navode i osobni osjećaj ugroze zbog lažnih vijesti, zlouporabe osobnih podataka i nedovoljne zaštite maloljetnika na platformama.

Najnoviji paket Digitalnog desetljeća dodatno potvrđuje da Europska komisija pokušava ovu temu podići s razine općih ciljeva na razinu vrlo konkretnih investicijskih i industrijskih odluka. U službenom paketu objavljenom 17. lipnja Komisija jasno upozorava da nakon 2026. prijeti financijska praznina jer velik dio postojećih javnih sredstava istječe, dok istodobno ostaju otvoreni problemi u poluvodičima, računalnim kapacitetima, kibernetičkoj sigurnosti i ICT kadrovima.

Posebno je važna poruka da Europa ne može računati samo na osnovnu 5G pokrivenost ako želi ostvariti tehnološku suverenost, nego mora ubrzati i uvođenje kapaciteta visoke kvalitete, optike i naprednog računarstva. Eurobarometar pritom pokazuje da politička podrška građana postoji, uključujući spremnost dijela korisnika da plaćaju više za europske digitalne usluge ako ih smatraju sigurnijima i pouzdanijima. To je važan signal u trenutku kada Bruxelles priprema novi višegodišnji proračun i pokušava odlučiti gdje će europski digitalni novac imati najveći učinak.