Izbrisano 4,7 milijuna dječjih računa na društvenim mrežama u Australiji

Prema australskoj povjerenici za eSigurnost, prvi podaci koje su dostavile društvene mreže upućuju na to da platforme poduzimaju konkretne mjere kako bi spriječile korištenje svojih usluga osobama mlađima od 16 godina. Zabrana je uvedena nakon odluke zemlje da djeci mlađoj od 16 godina onemogući pristup društvenim mrežama.

Platforme su tijekom prve polovice prosinca izbrisale oko 4,7 milijuna računa maloljetnih korisnika. Povjerenica za sigurnost Julie Inman Grant izjavila je da je vrlo zadovoljna ovim preliminarnim rezultatima, dodajući da regulatorne smjernice i suradnja s platformama već donose značajne učinke. Naglasila je kako su neki pozitivni pomaci već jasno vidljivi, no da će se dugoročnije normativne promjene i povezani pozitivni učinci na australsku djecu i obitelji vjerojatno u potpunosti očitovati tek kroz nekoliko godina.

Grant je pojasnila da je Australija tek na samom početku ovog procesa te da je vidljivo kako platforme primjenjuju različite pristupe, ovisno o vlastitim okolnostima, što rezultira razlikama u podacima i ishodima koji su trenutačno vidljivi. Ranije ovog tjedna Meta Platforms objavila je da je, u skladu s novim zakonom, uklonila gotovo 550 tisuća računa na svojim aplikacijama Instagram, Facebook i Threads u razdoblju od 4. do 11. prosinca.

Australski pristup regulaciji pristupa djece društvenim mrežama jedan je od najstrožih na svijetu i privlači pozornost regulatora i zakonodavaca u drugim državama. Sve veća zabrinutost zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i adolescenata potaknula je rasprave o dobnim ograničenjima, roditeljskom nadzoru i odgovornosti platformi.

Tehnološke kompanije suočene su s izazovom uspostave pouzdanih sustava provjere dobi koji ne narušavaju privatnost korisnika. Istodobno, raste pritisak da algoritmi i dizajn platformi budu prilagođeni zaštiti mlađih korisnika. Regulatori sve češće naglašavaju potrebu za preventivnim mjerama, a ne samo za naknadnim uklanjanjem sadržaja. Iskustvo Australije moglo bi poslužiti kao testni model za slične zakonodavne inicijative u Europi i Sjevernoj Americi.

Dugoročni učinci ovakvih mjera promatrat će se kroz promjene u ponašanju djece, obiteljsku dinamiku i obrazovne ishode. Ujedno se otvara prostor za razvoj alternativnih digitalnih platformi namijenjenih mlađim korisnicima. Očekuje se i jačanje suradnje između vlada, škola i tehnoloških tvrtki. Konačno, pitanje digitalne dobrobiti djece sve se snažnije pozicionira kao prioritet javnih politika.