Korisnici YouTubea imaju niz načina za kontrolu onoga što im se prikazuje kao preporuka, a jedna od najvidljivijih metoda svakako je "dislike" (hrv. ne sviđa mi se). Barem se tako mislilo...
Nažalost po sve one koji su bili uvjereni u takvo stanje situacije, bit će razuvjereni jer novo je Mozillino istraživanje otkrilo da "dislike" praktički uopće ne utječe na sadržaj koji se konzumira na platformi.
Mozilla se koristila open source web ekstenzijom pod nazivom RegretsReporter za prikupljanje uvida u YouTube preporuke tisuća korisnika. Podaci su pritom pokazali da je "dislike" zaustavio samo 12 posto neželjenih preporuka.
Ujedno, istraživanje je pokazalo da odabir "not interested" (hrv. ne zanima me) zaustavlja samo 11 posto loših preporuka, dok je odabir "remove from watch history" (hrv. ukloni iz povijesti gledanja) zaustavio njih 29 posto.
Postoji i donekle pozitivna stvar u cijeloj priči, da ne ispada kako je baš sve praktički beskorisno. Najučinkovitiji službeni način za zaustavljanje loših prijedloga bio je odabir "don't recommend channel" (hrv. ne preporučuj kanal), koji onemogućava 43 posto neželjenih preporuka.
Drugim riječima, niti jedna od YouTubeovih kontrola nije dopuštala spriječiti ni polovicu svih loših preporuka. Što je uistinu zapanjujuće loš rezultat.
Zapravo, neki su korisnici primijetili da su poduzeli druge mjere poput prebacivanja na anonimni način rada, korištenja VPN-a, preuzimanja proširenja preglednika privatnosti i redovitog brisanja kolačića. Neki su korisnici čak stvorili potpuno nove račune za određene YouTube videozapise.
Podosta posla samo jer YouTube svjesno ignorira želje svojih korisnika za kvalitetnijim iskustvom na platformi. No, dok god se to ne odražava na njegovo poslovanje, panike i značajnijih promjena u ovom smislu svakako neće biti.
Direktor tvrtke Gordan Palić izjavio je povodom lansiranja da su gledali kako talentirani ljudi iz Hrvatske i regije rintaju mjesecima stvarajući sjajan digitalni sadržaj, da bi ih onda preko noći uništila neka promjena algoritma u Kaliforniji, što je suludo, te da su zato htjeli stvoriti platformu gdje nitko ne stoji između autora i njegove publike.
Sigurnosni istraživači otkrili su kako je zlonamjerna datoteka AGENTS.md, neprimjetno spremljena u korisnikovu mapu Downloads, navela AI programerskog agenta da instalira lažni npm paket. Pritom glavna slabost nije bila klasičan propust modela nego automatsko povjerenje u lokalne upute pronađene u radnom direktoriju.
OpenAI je u ChatGPT-u uveo strože sigurnosne protokole kojima želi smanjiti rizik od nasilja u stvarnom svijetu i bolje zaštititi maloljetnike. Promjene uključuju dodatna ograničenja pristupa praktičnim informacijama o oružju te mogućnost automatskog prekidanja razgovora u slučajevima zabrinjavajućih obrazaca ponašanja.