Facebook je u veljači prošle godine najavio da će direktne poruke (DMs) s Instagrama biti dostupne i u web varijanti, što zajednica traži već poduže vrijeme. I, nakon toliko čekanja, 14. siječnja krenula je cijela priča pa će nakon prvotno manjeg dijela korisnika mogućnost slanja poruka web putem na Instagramu, dobiti s vremenom i svi ostali korisnici.
Naime, dosad se putem weba na Instagramu moglo raditi praktički sve što i na pametnim telefonima ili tabletima, no poruke se nisu mogle slati ni čitati, što je bilo poprilično nespretno, nepraktično i rušilo je značaj desktop aplikaciji ili pregledavanju Instagrama kroz web browser. Napokon, nakon toliko godina, promijenilo se i to na bolje.
Sve ovo čini se da je dio jedne šire integracije o kojoj se priča duže vrijeme, a tiče se one između Messengera, WhatsAppa i Instagrama. Time Facebook želi sve svoje usluge učiniti dostupnijima, a oglašivačima više prostora da se pokušaju nametnuti na tržištu. U konačnici, to znači i više prihoda za Facebook, što se uvijek pozdravlja od lidera kompanije i svih investitora. Samo, rijetko su promjene dobre za sve strane, a ova svakako jest.
Jer, iako je Instagram od svojih začetaka bio prvenstveno namijenjen mobilnim uređajima, ograničavati se uistinu nije imalo smisla. Ne danas kad sve tehnološke kompanije gledaju kako se ponuditi što bolje na što više platformi. Ovaj potez dokaz je da i Facebook ide u tom smjeru. Naime, web internetski preglednici ne koriste se samo na računalima već i na mobilnim uređajima jer postoje korisnici koji nisu fanovi aplikacija, ili ih jednostavno ne mogu kvalitetno pokretati. Posebno se to može vidjeti u zemljama koje se tek razvijaju u tehnološkom smislu.
Ovako se Facebook približava svima, ruši granice, olakšava krištenje Instagrama, a ujedno omogućava oglašivačima dodatni prostor za predstaviti se na globalnoj razini. Uistinu, "win win" situacija za sve.
Britansko Ministarstvo pravosuđa objavilo je nakon forenzičkog pregleda da podaci ukradeni iz sustava Legal Aid Agency u pojedinim skupovima sežu do 1978. godine. Većina kompromitiranih zapisa odnosi se na prijave za pravnu pomoć, zahtjeve i plaćanja između 2007. i 2025., a obuhvaćeni su korisnici, odvjetnici, pružatelji usluga i druge osobe koje su poslovale s agencijom. Ažuriranje je objavljeno neposredno prije promatranog razdoblja i uvršteno kao važna neobrađena tema.
Treću godinu zaredom A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet okupili su na konferenciji CyberGuard domaće i međunarodne stručnjake iz područja online sigurnosti, kibernetičke sigurnosti, obrazovanja, civilnog sektora, tehnologije i regulative. U središtu ovogodišnjega programa bili su izazovi koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije: od novih prijetnji djeci na internetu, do kibernetičke sigurnosti tvrtki.
Najmanje osam američkih saveznih država tužilo je OpenAI tvrdeći da ChatGPT šteti djeci, obmanjuje roditelje i krši državne zakone o zaštiti potrošača. Arizona, Arkansas, Idaho, Iowa, Kansas, Montana, Nebraska i Zapadna Virginija podnijeli su odvojene postupke pred svojim sudovima, a koordinirana akcija cilja način na koji kompanija opisuje sigurnost chatbota i upravlja rizicima za maloljetnike i ranjive odrasle korisnike.
