Facebookovom i uspjehu Marka Zuckerberga teško se ne čuditi nakon toliko vremena jer u samo 15 godina od nule se ta društvena mreža uspjela “domoći“ 2,3 milijarde korisnika aktivnih na mjesečnoj razini. Nevjerojatno je to dostignuće i dokaz koliko su ljudi čekali nešto slično, samo što nikad nije bilo izvedeno baš na način koji bi im postao dio svakodnevice.
Primjerice, na svijetu ima 7,6 milijardi ljudi, internetom se koristi njih 4,2 milijarde, što znači da više od polovice svih internetskih korisnika boravi na Facebooku. Odnosno, od svih ljudi na svijetu, skoro trećina je na Facebooku.
A krenulo je odmah žestoko, već 2004. milijun korisnika, ali onda slijedi blaga stagnacija, koja je prekinuta nakon promjene imena iz Thefacebook u Facebook. Tako je kroz prve tri godine ta društvena mreža brojala 350 milijuna korisnika, 2012. milijardu i time postala prva online usluga u povijesti s toliko korisnika. I krajem prošle godine dostignuto je spomenutih 2,32 milijarde.
Microsoft i Palo Alto pokazuju kako AI ulazi u traženje ranjivosti prije napadača nije samo još jedna objava iz globalnog tehnološkog ciklusa, nego signal smjera u kojem se security tržište razvija u idućem razdoblju.
Google je početkom lipnja započeo gradnju novog podatkovnog centra u Horndalu, u švedskoj pokrajini Dalarna, čime je nakon višegodišnjeg planiranja i pripreme otvorena nova faza njegova infrastrukturnog širenja u Europi. Objekt u općini Avesta bit će prvi Googleov podatkovni centar u Švedskoj koji kompanija sama razvija, posjeduje i njime upravlja, što ga razlikuje od ranije pokrenute Google Cloud regije u toj zemlji. Time se Googleova prisutnost u Švedskoj pomiče s razine cloud usluga i komercijalne dostupnosti prema dubljoj fizičkoj infrastrukturi.
Kako organizacije agentima povjeravaju sve više zadataka, od rada s kodom i dokumentima do pristupa internim servisima i automatizacije poslovnih procesa, vjerodajnice postaju najosjetljiviji sloj cijelog novog AI radnog toka.
