INFOGRAFIKA: Gdje žrtve prijevara trpe najveće gubitke
Prema izvješćima Council on Foreign Relations, brojne kriminalne skupine, uglavnom iz Kine, uspostavile su cyber centre usmjerene na online kockanje i prijevare u jugoistočnoj Aziji.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu obilježava 15 godina postojanja Hrvatskog arhiva weba (HAW) - sustava za preuzimanje i arhiviranje obaveznog primjerka online građe s ciljem obrade, pohrane, trajnog čuvanja i osiguravanja pristupa arhiviranoj građi.
Hrvatski arhiv weba uspostavljen je u rujnu 2004. godine u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Među prvim arhiviranim stranicama bile web stranice Vjesnika, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije. Hrvatska je tada bila jedna od desetak zemalja koje su krenule s arhiviranjem nacionalnog weba pohranjujući građu koja predstavlja dio hrvatske nacionalne, kulturne i znanstvene baštine (news portali, blogovi, web-sjedišta ustanova, udruga, događaja, klubova, znanstvenih projekata, stručnih i znanstvenih časopisa i knjiga).
Do 2011. godine pohranjivala se prethodno identificirana građa na temelju kriterija utvrđenih od same Knjižnice. Od te godine NSK (uz dnevna i tjedna arhiviranja) jednom godišnje pobire (harvestira) sve javno dostupne sadržaje na nacionalnoj domeni (.hr). Prateći svjetske trendove, provode se i arhiviranja sadržaja koji se odnose na posebnu temu ili događaj od općeg nacionalnog značaja kao što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori, ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, povijesni i sportski događaji, prirodne katastrofe... Posljednje osmo pobiranje weba provedeno je koncem 2018. i početkom 2019. godine, a posljednja tematska pohranjivanje odnosila se na uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u nogometu 2018. u Rusiji i nedavno održane europarlamentarne izbore.
Danas je u HAW-u 7500 naslova odnosno 65 000 arhiviranih primjeraka, koji zajedno s harvestiranjima vršne .hr domene zauzimaju 50 TB diskovnog prostora. Arhivirana građa javno je dostupna i može se pretraživati po bilo kojoj riječi iz naslova, URL-a te po ključnim riječima, a omogućeno je i složeno pretraživanje. Sadržaj je moguće pregledavati i prema predmetnim područjima i abecedno na http://haw.nsk.hr/. Kao jedini arhiv weba, Hrvatski arhiv weba moguće je pretraživati i u Europeani, najvećoj europskoj digitalnoj baštinskoj zbirci.
Povijest arhiviranja weba u svijetu seže u 1996. godinu kada je s arhiviranjem weba započela međunarodna organizacija Internet Archive, čija je arhiva weba dostupna putem Wayback Machine danas najveći arhiv sadržaja objavljenih na Internetu s više od 350 bilijuna web stranica, 20 milijuna knjiga i tekstova, 4.5 milijuna audio zapisa, 4 milijuna video zapisa i 3 milijuna fotografija. Nakon njih ubrzo je s arhiviranjem weba započelo i nekoliko nacionalnih knjižnica - među prvima Australija, Švedska i Novi Zeland.
Stručnjaci iz Internet Archiva, Europeane te nacionalnih knjižnica, arhiva, sveučilišta i drugih znanstvenih i baštinskih ustanova iz cijelog svijeta okupit će se 6. i 7. lipnja 2019. godine u Zagrebu, kada će se u povodu 15. obljetnice Hrvatskog arhiva weba održati treća Konferencija o arhiviranju weba (prethodne su održane u Londonu i Wellingtonu).
Konferenciji prethodi i Godišnja skupština Konzorcija za dugoročnu pohranu internetskog sadržaja (International Internet Preservation Consortium - IIPC). Konzorcij je osnovan 2003. godine na poticaj nacionalnih knjižnica Australije, Kanade, Danske, Finske, Francuske, Islanda, Italije, Norveške, Švedske, Velike Britanije, Kongresne knjižnice (SAD) i Internet Archivea (SAD), a od 2008. godine član Konzorcija je i Hrvatski arhiv weba.
„Građa s weba predstavlja značajan izvor informacija i važno ju je sačuvati i ponuditi budućim generacijama na korištenje. Arhiviranje weba ključno je za sva područja znanosti, jer se danas sve veći dio znanstvenog života, ali i značajan dio života jedne zemlje odvija na webu i raznim platformama kao što su blogovi i društvene mreže. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu rano smo prepoznali važnost arhiviranja i čuvanja nacionalne kulturne i znanstvene baštine na webu te u najvećoj mogućoj mjeri nastojimo biti u korak s najnovijim svjetskim trendovima u arhiviranju weba, kako bi se i ubuduće nastavilo s radom, važnim za povijest i kulturu našeg naroda. Ponosni smo što smo upravo povodom 15. obljetnice postojanja Hrvatskog arhiva weba, u godini kada WWW slavi svoj 30. rođendan, domaćin prestižne konferencije koja okuplja svjetske stručnjake iz područja arhiviranja weba“, Ingeborg Rudomino, Hrvatski arhiv weba.