Hiya je ove godine ispitala 2000 potrošača o njihovoj izloženosti deepfakeovima i otkrila da je između travnja i srpnja jedna od četiri osobe izjavila da je bila izložena audiodeepfakeu
Tvrtka za otkrivanje prijevara i neželjene pošte Hiya izvela je besplatno proširenje preglednika Chrome za prepoznavanje glasova generiranih umjetnom inteligencijom deepfake analizom zvuka. Deepfake Voice Detector ispituje glasove u video ili audio streamovima i dodjeljuje ocjenu autentičnosti kako bi utvrdio jesu li stvarni ili lažni.
Uzorkovanjem jedne sekunde može utvrditi je li glas autentičan ili ga je generirao alat za kloniranje glasa temeljen na umjetnoj inteligenciji. Čini se da koristi kompanijsku AI tehnologiju detekcije glasa koju je stekla akvizicijom Loccus.ai u srpnju kako bi utvrdila je li glas autentičan. Predsjednik Hiye, Kush Parikh, izjavio je kako je deepfake sve teže otkriti, a tvrtka smatra da je važno objaviti svoj detektor prije američkih izbora u studenom.
Hiya je ove godine ispitala 2000 potrošača o njihovoj izloženosti deepfakeovima i otkrila da je između travnja i srpnja jedna od četiri osobe izjavila da je bila izložena audiodeepfakeu. Osobni glasovni pozivi predvode se kao primarni čimbenik rizika za duboke lažne pozive sa 61 posto. Platforme društvenih medija kao što su Facebook (22 posto) i YouTube (17 posto) također su visoko rangirane kao glavni izvori izloženosti.
Ponovno se pojavio novi problem za korisnike WhatsAppa, a kako se može pronaći riječ je samo o Android korisnicima gdje s adrese koju imate u imeniku dolazi poruka (vidi sliku ispod) da se glasa za mladu plesačicu nakon čega kako ne bi izgledalo kao prijevara stiže i sigurnosni kod za web stranicu, međutim vaš se WhatsApp spaja na neko računalo koje onda na cijeli imenik šalje istu poruku.
OpenAI razmatra moguću akviziciju Googleovog preglednika Chrome kako bi ojačao svoju platformu ChatGPT. Ova vijest dolazi u trenutku kada internet div još uvijek suočava s pritiscima zakonodavaca zbog navodnog monopolističkog položaja na tržištu internetskog pretraživanja.
Europska komisija kaznila je Apple s 570 milijuna eura, a Metu s 228 milijuna eura zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA). Ovo su prve kazne izrečene u okviru propisa čiji je cilj ograničiti tržišnu dominaciju velikih tehnoloških kompanija.
