Europska komisija utvrdila je da je Meta prekršila Akt o digitalnim uslugama (DSA). U preliminarnoj odluci navodi se da kompanija nije uspjela spriječiti djecu mlađu od 13 godina da pristupe Instagramu i Facebooku.
Komisija je priopćila da je istragom, pokrenutom 2024. godine, utvrđeno kako Meta nije dovoljno pažljivo identificirala, procijenila i ublažila rizike povezane s korištenjem njezinih usluga od strane djece. Meta sada ima priliku odgovoriti na nalaze Komisije i poduzeti mjere za ispravljanje utvrđenih povreda. Ako zabrinutosti ne budu otklonjene, Komisija kompaniji može izreći kaznu u visini do šest posto njezina godišnjeg globalnog prihoda.
Iako Metini uvjeti korištenja propisuju minimalnu dob od 13 godina za pristup Instagramu i Facebooku, Komisija smatra da se mjere provedbe te granice doimaju neučinkovitima. Tvrtka također nije uspostavila odgovarajući proces za identifikaciju i uklanjanje djece ako ipak dobiju pristup. Komisija je utvrdila da djeca mlađa od 13 godina mogu otvoriti račun upisivanjem lažnog datuma rođenja, bez učinkovitih kontrola koje bi provjerile je li taj podatak točan.
Komisija tvrdi i da su Metini alati za prijavu djece na njezinim platformama teški za korištenje i nedovoljno učinkoviti, a ne postoji ni odgovarajući postupak daljnjeg praćenja nakon podnošenja prijave, zbog čega dijete može nastaviti koristiti uslugu. Posljedica je, navodi Komisija, da su djeca izložena sadržajima i iskustvima neprimjerenima njihovoj dobi.
Komisija se pritom pozvala na podatke iz cijele Europske unije koji pokazuju da približno 10 do 12 posto djece mlađe od 13 godina pristupa Instagramu i Facebooku. Zbog toga Bruxelles traži da Instagram i Facebook promijene metodologiju procjene rizika, ojačaju mjere za sprječavanje, otkrivanje i uklanjanje djece s platformi te učinkovitije suzbijaju i ublažavaju rizike povezane sa sadržajima do kojih maloljetnici mogu doći. Slučaj dolazi u trenutku kada Europska komisija dodatno pooštrava zaštitu maloljetnika na internetu i istodobno potiče države članice na brže uvođenje europskog rješenja za provjeru dobi, koje bi do kraja 2026. trebalo omogućiti potvrdu punoljetnosti bez nepotrebnog otkrivanja identiteta.
Time Bruxelles pokušava spojiti dvije regulatorne logike koje se često sukobljavaju, zaštitu djece i zaštitu privatnosti, a upravo će način na koji velike platforme provedu tu ravnotežu biti jedno od ključnih pitanja sljedeće faze digitalne regulacije. DSA je u tom smislu važan jer više ne dopušta da se odgovornost platformi iscrpi samo u pravilima korištenja, nego traži stvarne operativne mehanizme, mjerljive procjene rizika i dokazivu provedbu. To znači da će se od najvećih društvenih mreža sve manje očekivati deklarativna usklađenost, a sve više tehnička i organizacijska sposobnost da nadziru vlastite sustave.
Za Metu je ovaj postupak posebno važan jer se ne svodi samo na jedno pitanje provjere dobi, nego zadire u širi model upravljanja sigurnošću djece, moderacijom sadržaja i dizajnom proizvoda. Komisija je posljednjih mjeseci poslala slične signale i drugim platformama, čime postaje jasno da zaštita maloljetnika prerasta u jednu od središnjih tema europske digitalne politike.
U praksi to znači da bi industrija mogla biti prisiljena ulagati znatno više u tehnologije procjene dobi, alate za prijavu, ljudsku moderaciju i transparentnost procesa. Takva ulaganja povećat će troškove usklađivanja, ali će istodobno postati i nova ulazna barijera za manje igrače koji nemaju resurse velikih platformi. Zato ova vijest nadilazi Metu i otvara pitanje kako će se u Europi ubuduće definirati odgovornost digitalnih posrednika kada su u pitanju djeca.
Ako se regulatorni smjer potvrdi i u konačnoj odluci, tržište društvenih mreža u EU ući će u fazu u kojoj zaštita maloljetnika više neće biti rubna tema korporativnih politika, nego jedan od temeljnih kriterija poslovanja.
