Europska komisija odlučila se svakoj od 27 zemalja članica podijeliti dio od 1,8 milijardi eura za cyber sigurnost. Dio je to programa Horizon 2020 od strane European Cyber Security Organisation (ECSO) i, kao što ime kaže, novac će se raspodijeliti unutar sljedeće tri i pol godine.
Isprva se osigurava 450 milijuna eura, a ostatak će biti dodijeljen 2017., 2018., 2019. i 2020. godine. No, ono što je velika stvar u cijeloj priči jest činjenica da su s Europskom unijom za ovaj program partnerstvo sklopile brojne kompanije za cyber sigurnost i dio financijskog tereta pada na njih, ali zato imaju pravo koristiti se svim otkrićima.
Kojih bi trebalo biti mnogo jer novac će se raspodijeliti po sveučilištima i manjim tehnološkim kompanijama koje se bave razvojem i istraživanjima na području cyber sigurnosti. Svakako je to značajan poticaj svima u borbi protiv sve veće pošasti.
Također, ova odluka ide u smjeru one Europskog parlamenta iz prosinca prošle godine, kad se počeo pripremati prvi zakon o cyber sigurnosti, a važit će za svih 27 zemalja članica Europske unije i ono što će svaka od kompanija na njihovu teritoriju morati ispoštovati jest zaštitu korisnicima od cyber napada. Upravo taj dio izaziva mnoge probleme jer ne tiče se svih kompanija.
One koje će biti pod povećalom su kompanije koje se bave energijom, transportom, bankarstvom, financijama, zdravstvom i opskrbom vode. Sve ostale su "spašene". Dakle, eBay, Google i Amazon će morati pomno pregledati regulative i prilagoditi se, a Facebook, Twitter i ostale društvene mreže bit će bezbrižne.
Pomalo se to čini nepravednim jer Facebook i Twitter čine veliki korak prema tome da postanu konkurencija za eBay i Amazon. Naravno, možda se s vremenom potom promijeni i način na koji ih se promatra pa uapdnu u jednu od šest strogo kontroliranih kategorija.
Kako bi se sve skupa nadgledalo i definiralo, zemlje članice moraju međusobno surađivati i pomoći u radu antihakerskoj grupaciji Computer Security Incidents Response Team (CSIRT), koja će se oformiti upravo zbog ovog zakona.
Nejasno je samo kako će se točno provjeravati otpornost na cyber napade i kako je uopće moguće biti otporan na njih. Posebno kad se zna da velika većina njih koristi ljudsku naivnost poput otkrivanja lozinki kroz surfanje neprovjerenim web stranicama ili odgovaranje na neprovjerene e-mail adrese.
Iz svega je izuzeta Velika Britanija zbog Brexita, a kompanije s tog područja su isključene iz cijelog projekta, bez obzira što su se ispočetka uključile u njega.