Europska komisija najavila je i planove za proširenje usluge na ostale države članice u suradnji s nacionalnim tijelima i koordinatorima za digitalne usluge. Dodatne smjernice usmjerene su na suzbijanje štetnih dizajnerskih elemenata, cyberbullyinga, izloženosti štetnom sadržaju i neželjenim kontaktima s nepoznatima.
Francuska, Španjolska, Italija, Danska i Grčka testirat će aplikaciju za provjeru dobi, koja se temelji na istom tehničkom okviru kao i Europska digitalna identitetska iskaznica (European Digital Identity Wallet), čije je pokretanje planirano za 2026. godinu.
Ovaj pilot-projekt pokrenula je Europska komisija kako bi dodatno ojačala sigurnost djece na internetu, u sklopu šireg provođenja Uredbe o digitalnim uslugama (DSA). Pet država sudionica može prilagoditi uslugu vlastitim nacionalnim zahtjevima, integriranjem aplikacije u postojeće nacionalne digitalne platforme ili korištenjem kao zasebnog alata.
U prototipnoj aplikaciji, proces provjere uključuje korisnike koji dobivaju anonimnu potvrdu o dobi od pouzdanih izvora kao što su nacionalna elektronička identifikacija ili putovnica, prije pristupa internetskim uslugama. Tijekom faze testiranja rješenje će se prilagođavati na temelju povratnih informacija korisnika i platformi, a planirano je i dodavanje novih načina izdavanja potvrda o dobi u budućim nadogradnjama.
Europska komisija najavila je i planove za proširenje usluge na ostale države članice u suradnji s nacionalnim tijelima i koordinatorima za digitalne usluge. Dodatne smjernice usmjerene su na suzbijanje štetnih dizajnerskih elemenata, cyberbullyinga, izloženosti štetnom sadržaju i neželjenim kontaktima s nepoznatima. Platformama je također preporučeno da mladim korisnicima daju veću kontrolu nad algoritamskim preporukama i smanje oslanjanje na podatke o ponašanju radi zaštite od nepoželjnog sadržaja.
"Platforme više nemaju izgovora za nastavak praksi koje djecu izlažu rizicima", izjavila je Henna Virkkunen, voditeljica politike za digitalne tehnologije u EU-u. Ovaj potez dolazi nakon što su diljem svijeta pojačane zabrinutosti za sigurnost djece na internetu. Početkom godine Teksas je uveo strože propise koji uvode dobna ograničenja na Apple i Google trgovinama aplikacija, dok je Australija krajem 2024. uvela nacionalnu zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe od 16 godina.
Sigurnost djece na internetu postaje ključni prioritet EU politika, uz sve snažnije zahtjeve za tehnološke platforme da uvedu pouzdane i učinkovite sustave za provjeru dobi. Prema istraživanjima Europske komisije, više od 70 posto roditelja u EU podržava obaveznu digitalnu provjeru dobi za pristup sadržajima s rizikom za mlade. Digital Services Act predviđa kazne i ograničenja za platforme koje ne poduzmu mjere zaštite djece, uključujući proaktivno uklanjanje štetnog sadržaja i obavezne sigurnosne alate. Razvoj paneuropskih digitalnih identiteta i aplikacija kao što je ovaj pilot-projekt omogućuje sigurniji pristup online uslugama uz zaštitu privatnosti, budući da korisnici mogu dokazati dob bez otkrivanja osobnih podataka. Stručnjaci upozoravaju da će uspjeh projekta ovisiti o jednostavnosti korištenja, interoperabilnosti između država članica i prihvaćenosti među mladima i roditeljima. U budućnosti se očekuje sve šira primjena ovakvih digitalnih alata, ne samo u zaštiti djece nego i u borbi protiv prevara, krađe identiteta i drugih online rizika.
Google je na I/O konferenciji predstavio Gemini 3.5 Flash, agentne alate, nadogradnje pretraživanja, razvojne mogućnosti i planove za pametne naočale. Fokus se pomaknuo s demonstracije modela na integraciju AI sustava u svakodnevne proizvode i poslovne procese.
Waterfall Security Solutions objavio je Threat Report 2026. koji analizira cyber incidente s fizičkim operativnim posljedicama na kritičnu infrastrukturu. Ukupan broj incidentata s fizičkim posljedicama pao je s 76 u 2024. na 57 u 2025. pad od 25 posto.
Hrvatska od danas ulazi u novu fazu vođenja podataka o stanovništvu. Središnji registar stanovništva, skraćeno SRS, trebao bi postupno zamijeniti klasičan model popisa stanovništva kakav smo desetljećima poznavali, s popisivačima koji obilaze kućanstva i prikupljaju podatke od vrata do vrata. Umjesto velikog administrativnog zahvata svakih deset godina, država sada uvodi sustav koji bi trebao stvarati stalno ažurnu sliku o tome koliko nas je, gdje živimo, kako su uređena kućanstva i koji se ključni podaci vode o građanima.
