Atlas VPN je u najnovijem istraživanju otkrio da se razvoj macOS malwarea ubrzao kroz 2020. za čak 1092 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Konkretnije, lani su otkrivena 674.273 nova uzorka malwarea dok ih je 2019. otkriveno tek 56.556.
Službena definicija jest da malware ili zlonamjerni kod predstavlja prijetnju za računala i njihovu sigurnost koju ugrožavaju računalni špijuni (eng. spyware), virusi, računalni crvi, trojanci i botovi. To su veoma rasprostranjeni programi koji mogu evidentirati sve što ukucate na računalu, napraviti snimke ekrana, ukrasti dokumente i datoteke i otvoriti skrivena zadnja vrata (eng. backdoor) do računala. Ove informacije se zatim šalju osobi koja je instalirala neki od navedenih programa.
Malware može postaviti svatko tko ima pristup računalu, a najčešća metoda jest "zamaskirati" se kao legitimna e-mail poruka, oglas ili web stranica, te u konačnici dočekati da na njih netko klikne. Potom haker ima priliku nanijeti ozbiljnu materijalnu štetu žrtvi.
Primjerice, ukoliko koristite internet bankarstvo, malware može evidentirati lozinku bankovnog računa. Ta informacija može biti zloupotrebljena tako što će novac nestati s računa.
Svi ovi detalji donedavno su bili podosta nepoznati Mac korisnicima, a iznimno poznati Windows korisnicima. Ali, pandemija koronavirusa dovela je do potrebe za pronalaskom novih meta od strane hakera. Svakako, obzirom na prednosti Appleovog softvera, bilo im je to i podosta izazovno.
Što se tiče Windowsa i malwarea, on se broji u milijunima pa Appleovi problemi odjednom izgledaju potpuno banalno. Preciznije, u 2020. je detektirano 91,05 milijuna novih Windows uzoraka malwarea. Time dolazimo do podatka da se dnevno Windows korisnik suočava s gotovo 250.000 novih uzoraka malwarea. Dakle, praktički gdje god surfa.
Projekt Hrvatska kvantna komunikacijska infrastruktura – CroQCI predstavlja temelj za izgradnju moderne infrastrukture koja će zaštititi nacionalnu kritičnu infrastrukturu, poput vladinih institucija, operatora ključnih usluga te davatelja digitalnih usluga od novih kibernetičkih prijetnji. Ukupno vrijedan 9,9 milijuna eura, projekt je financiran u jednakom omjeru iz programa Digitalna Europa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Europska komisija poslala je X zahtjev za informacijama u skladu sa Zakonom o digitalnim uslugama. Zahtjevom se želi dobiti više pojedinosti o aktivnostima i resursima X-a za moderiranje sadržaja, o procjeni rizika koju je proveo X u vezi s implementacijom generativnih AI alata u EU-u
Prema Gartneru, do 2026. 75% saveznih agencija SAD-a neće uspjeti implementirati sigurnosne politike nultog povjerenja zbog nedostatka sredstava i stručnosti.
