Djeca ostala online unatoč zabrani računa

Tri mjeseca nakon početka primjene australskog dobnog ograničenja većina djece od 10 do 15 godina i dalje je koristila barem jednu obuhvaćenu društvenu mrežu. Prema prvom izvješću regulatora eSafety, takvu je platformu tijekom četiri tjedna prije istraživanja koristilo 81,5 posto ispitanika, u usporedbi s 85,9 posto prije početka primjene novih pravila.

Australski zakon, koji se primjenjuje od 10. prosinca 2025., ne kažnjava djecu ni njihove roditelje zbog pristupa društvenim mrežama. Obveza je na platformama, koje moraju poduzeti razumne mjere kako bi mlađima od 16 godina onemogućile otvaranje i zadržavanje vlastitih računa. Djeca i dalje smiju bez prijave gledati javno dostupne videozapise, objave i druge sadržaje.

Istraživanje je dio dvogodišnje evaluacije koju eSafety provodi u suradnji sa Stanfordovim laboratorijem za društvene mreže i skupinom akademskih stručnjaka. U početno istraživanje uključeno je 4121 dijete u dobi od 10 do 16 godina i jedan roditelj ili skrbnik. U prvom naknadnom istraživanju sudjelovalo je 1021 dijete, dok se većina usporedivih rezultata za djecu od 10 do 15 godina temelji na 803 ispitanika koji su sudjelovali u oba vala.

Udio djece koja su imala vlastiti račun na barem jednoj mreži obuhvaćenoj zakonom pao je s 52,4 na 42,1 posto. Riječ je o statistički značajnom smanjenju, ali podaci istodobno pokazuju da platforme nisu u potpunosti provele osnovnu namjeru zakona – uklanjanje postojećih računa mlađih korisnika i sprječavanje otvaranja novih.

Među djecom koja su prije početka primjene zakona imala i koristila vlastiti račun, njih 34,7 posto navelo je da im je barem jedan račun ugašen ili deaktiviran zbog novih pravila. Ipak, 37 posto svih ispitanika zadržalo je račun i prije i poslije promjene, dok je pet posto nakon tri mjeseca imalo račun koji nije prijavilo u početnom istraživanju.

Najviše vlastitih računa djeca su i dalje imala na YouTubeu i Snapchatu, po 23,3 posto ispitanika. Slijedili su TikTok s 21,7 posto, Instagram s 19,3 posto i Facebook s 11,2 posto. Rezultati nisu zbrojivi jer jedno dijete može imati račune na više platformi. Statistički značajan pad zabilježen je na YouTubeu, Snapchatu i TikToku, dok promjene na Instagramu i Facebooku nisu bile jednako izražene.

Glavni razlog zadržavanja računa, prema ocjeni regulatora, nije bilo složeno zaobilaženje sustava, nego nedovoljno djelovanje platformi. Među djecom koja su i dalje imala barem jedan račun, 50,2 posto reklo je da platforma od njih nije ni zatražila potvrdu dobi. Njih 37,1 posto na računu je imalo navedenu dob od najmanje 16 godina, dok je 18,2 posto navelo da je platforma pogrešno procijenila njihovu dob.

Zaobilaženje zaštite tuđim dokumentom, šminkom, virtualnom privatnom mrežom ili otvaranjem novog računa nakon deaktivacije bilo je rjeđe. Regulator zaključuje da su prepreke ostale dovoljno niske da većina djece nije ni trebala posezati za složenijim tehničkim postupcima.

Razlika između posjedovanja računa i stvarne uporabe jedna je od ključnih poruka izvješća. Platformama se može pristupati bez prijave, a djeca mogu koristiti i račune roditelja, braće, sestara ili prijatelja. Zbog toga smanjenje broja vlastitih računa ne znači jednak pad ukupne izloženosti sadržajima, videozapisima i oglasima na društvenim mrežama.

Učestalost uporabe gotovo se nije promijenila. U oba vala približno troje od petero djece reklo je da društvene mreže koristi najmanje jednom dnevno. U naknadnom istraživanju korisnici su prijavili prosječno dva sata i devet minuta uporabe tijekom školskog dana te tri sata i 58 minuta tijekom vikenda. Budući da vrijeme uporabe nije izmjereno prije početka primjene zakona, iz tih se vrijednosti ne može zaključiti je li ono poraslo ili se smanjilo.

Istodobno je oslabjela roditeljska informiranost. Među djecom koja su prijavila uporabu društvenih mreža tijekom prethodna četiri tjedna udio roditelja koji za to nisu znali porastao je s 23,3 na 33,3 posto. Udio roditelja koji su pouzdano znali da njihovo dijete koristi društvene mreže pao je sa 67,6 na 52,2 posto.

Podaci upućuju i na moguće preusmjeravanje prema drugim digitalnim uslugama. Dnevna uporaba komunikacijskih aplikacija porasla je s 40,5 na 52,3 posto, a svakodnevno online igranje s 26,4 na 29 posto. Pinterest je tijekom prethodna četiri tjedna koristilo 21,8 posto djece, u usporedbi sa 16,6 posto prije zakona, dok je uporaba BeReala porasla s 0,2 na 2,2 posto.

Takve promjene nisu nužno negativne jer samostalne komunikacijske aplikacije, online igre i Pinterest nisu obuhvaćeni istim pravilima. Pokazuju, međutim, da ograničavanje jedne skupine proizvoda može promijeniti izbor digitalnih usluga. Učinkovitost zakona zato se ne može mjeriti samo brojem ugašenih računa, nego i vremenom uporabe, načinom pristupa, izloženošću štetnim sadržajima, dobrobiti djece i prelaskom na druge platforme.

Australska vlada brani zakon kao početak dugoročnije promjene ponašanja. Pomoćnik ministra za produktivnost, tržišno natjecanje, dobrotvorne organizacije i financije Andrew Leigh rekao je da su ugašeni milijuni računa te da vlada nikada nije očekivala potpunu usklađenost. Prema njegovu tumačenju, zakon je već promijenio razgovore roditelja i djece o prihvatljivoj dobi za pristup društvenim mrežama.

Vlada je u lipnju predložila dodatno jačanje ovlasti regulatora i povećanje najveće kazne za sustavno kršenje zakona na 99 milijuna australskih dolara. eSafety trenutačno istražuje moguću neusklađenost Facebooka, Instagrama, Snapchata, TikToka i YouTubea, dok predložene izmjene još moraju završiti parlamentarnu proceduru.

Regulator upozorava da je riječ o rezultatima nakon samo tri mjeseca i da se na njihovoj osnovi ne može procijeniti dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje i dobrobit djece. Zakonska revizija mora početi prije prosinca 2027., a sljedeći valovi dvogodišnje evaluacije trebali bi pokazati je li početno smanjenje broja računa preraslo u trajniju promjenu digitalnih navika.